Pred BiH je euroatlantska budućnost - skretanje s te putanje imalo bi fatalne posljedice

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i Denis Bećirović i šef bh. diplomatije Elmedin Konaković, među učesnicima su proljetnog zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu. Uz redovne izvještaje, planirana je rasprava o situaciji na Zapadnom Balkanu i obilježavanje 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen rat u našoj zemlji. Sarajevo je domaćin naučnog simpozija „33 godine članstva Bosne i Hercegovine u Organizaciji Ujedinjenih nacija“, čiji su domaćini Međunarodni forum Bosna, Memorijalni centar Sarajevo.

“Historijat odnosa između BiH i UN-a prilično je ambivalentan s obzirom na to da postoje dva perioda saradnje - ratni i poslijeratni. Ne možemo biti zadovoljni odnosom UN-a prema BiH tokom agresije na našu zemlju. Historijska je činjenica da su UN u BiH proglašavale sigurne zone. Te rezolucije ne samo da nisu provedene već su bile potpuno irelevantne, što će se najjasnije pokazati u julu 1995. godine u Srebrenici.” poručio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić, u video obraćanju učesnicima naučnog simpozija „Trideset tri godine članstva Bosne i Hercegovine u Organizaciji Ujedinjenih nacija“. Zlatko Lagumdžija, aktuelni ambasador naše zemlje u UN-u, kazao je da je prije 33 godine BiH upisana u „ZK izvadak planete“ kao država.

Predsjednik Foruma Bosna Rusmir Mahmutćehajić, naglasio je da je najveće postignuće u historiji bosanskohercegovačkog naroda njegova država i bez toga nije moguće osigurati budućnost.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u našoj zemlji, istakla je:

“Bosna i Hercegovina je prošla veliki put – od primaoca međunarodne pomoći do statusa da doprinosi mirovnim operacijama.”

Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić, 22. maj 1992. datum prijema BiH u članstvo UN-a, smatra jednim od najznačajnijih datuma moderne historije BiH.

“BiH je svoju nezavisnost i međunarodno priznanje stekla u procesu disolucije jugoslovenske federacije, kada su se građani opredijelili za suverenu i nezavisnu državu, nakon čega je uslijedila vojna agresija Srbije i genocid.” podsjeća član ratnog Predsjedništva RBiH Mirko Pejanović.

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, situaciju u Bosni i Hercegovini ne smatra dobrom, ali naglašava da je to prolazna faza.

Mjesec maj i 2025. godina, donose obilježavanje brojnih značajnih godišnjica, pa tako, u godinu u kojoj ćemo obilježiti 30. godišnjicu od genocida nad Bošnjacima UN-ove sigurne zone Srebrenice, a danas obilježavamo godinu dana od usvajanja UN-ove Rezolucije o 11. julu Međunarodnom danu sjećanja na genocid. U okviru proljetnog zasjedanja Političkog komiteta PSNATO-a, u Dejtonu, predviđeno je razmatranje Izvještaja „Zapadni Balkan: 30 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma“, izvjestioca Tomasa Valaseka.
U panel diskusiji „Nekad i sad: ponovno sagledavanje situacije na Balkanu u postdaytonskom svijetu“, učestvovat će američki i evropski zvaničnici, koji su bili u diplomatskim misijama u BiH i regionu Zapadnog Balkana, kao i aktuelni politički zvaničnici iz BiH, regiona, Evrope i SAD-a. Konferenciji, među ostalim, prisustvuju članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova naše zemlje Elmedin Konaković, aktuelni i bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) i Karl Bilt (Carl Bildt).