videoprilog Đenite Huseinbegović (Dnevnik 2)

Pravo građana na suđenje u razumnom roku i dalje se krši

Suđenje u razumnom roku je pravo građana koje je zagarantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Ovo pravo u Bosni i Hercegovini se krši, sudski procesi traju jako dugo i posljedica je to sistemskih nedostataka u pravosuđu koje je najslabija karika bh. društva.

Obaveza vlasti je da svim građanima obezbijedi mogućnost da putem pravosudnog sistema svoje pravo ostvari u najkraćem mogućem roku, jer latinska izreka kaže da pravda koja kasni prelazi u nepravdu. Opravdanje za neostvarivanje pravda na razuman rok ne smije se tražiti u nedostatku finansijskih sredstava ili nedovoljnom broju sudija. Rokovi se razlikuju od suda do suda.

„Da može šest godina stajati tužba u osnovnom ili općinskom sudu da se ne pošalje ni odgovor. Da može stajati revizija četiri godine ili da može ukupan postupak za neko stanarsko pravo trajati 19 godina - e to ne može“, navodi predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević.

Ključni problem za ostvarivanje prava na suđenje u razumnom roku je ustavno uređenje BiH. Zakon koji ovo pravo omogućava u RS-u postoji, u Federaciji je još u parlamentarnoj proceduri. A da stvar bude zanimljivija, ovaj zakon ne postoji ni na državnom nivou. I on je u proceduri. I to nije jedini problem trenutno.

„Dodatni izazov predstavlja pandemija Covid-19 zbog zaštitnih mjera koje utječu i na dužinu sudskih postupaka. Stoga pred sudijama u BiH stoji težak zadatak: donositi odluke u razumnom roku. Ali ispunjavanje tog zadatka jača efikasnost pravosuđa u BiH“, ističe Matthew Field, ambasador Velike Britanije u BiH.

Nije zanemarivo ni da se ogromni novčani iznosi isplaćuju strankama kao odšteta zbog čekanja na rješenje predmeta. Jasno je da bi mnogo efikasnije bilo taj novac usmjeriti na sudske kadrove, prostore, informatizaciju jer bi se tako stvarao efikasan i ažuran sudski sistem.

federalna.ba

sud Sud BiH pravosuđe BiH kršenje ljudskih prava