Povodom oktobarskih Opštih izbora dijaspora nespremna ili CIK

prilog Rijad Ahmetović

„Skandalozno, sramotno i izborni inženjering" – ovim riječima  ambasadorica Bosne i Hercegovine u Francuskoj Višnja Lončar u saopćenju upućenom Centralnoj izbornoj komisiji kritizira postupak registracije birača iz dijaspore. Tvrdi da građane odbijaju i kada dostave sve potrebne dokumente, uz obrazloženje da se njihov potpis ne podudara, te upozorava da se, kako navodi, "besmislenim procedurama građanima oduzima demokratsko pravo na glas". Je li riječ o administrativnim preprekama ili neophodnoj zaštiti izbornog procesa?

„Bez namjere da se miješam u bilo čije kompetencije, građanima je neshvatljivo da lice koje raspolaže svojim korisničkim nalogom i koje je uredno priložilo vlastitu putovnicu i vlastitu ličnu kartu i vlastitu potvrdu o adresi, kao što su računi za struju i slično, bude odbijeno jer se, navodno, potpis navedene osobe ne slaže. Ovo je sramotno i iz svakog izbornog ciklusa nanovo u svaki naredni građani bivaju sve ogorčeniji, pitaju se koja je svrha uopće da se prijavljuju i registriraju i da bivaju na ovakav skandalozan način odbijani iz izbornog procesa. Stalno se registriraju, svake dvije godine, i svaki izborni ciklus bivaju beskonačno i nepotrebno maltretirani od CIK-a. Poštovana gospodo, upravo vi na ovakav način vršite izborni inženjering, želite da građanima besmislenim procedurama ogadite svaku pomisao na BiH, na njihovu vlastitu domovinu, da svojim glasom i učešćem utječu na rezultat izbora u Bosni i Hercegovini. Vi na ovaj način, kompliciran i usmjeren na veliki dio populacije koja uopće nema informatičko znanje, oduzimate demokratsko pravo na glas građanima BiH.“

Na adresu Centralne izborne komisije stigle su teške optužbe iz diplomatskog kora u Francuskoj. Ambasadorica Višnja Lončar proceduru CIK-a naziva skandaloznom, tvrdeći da građane masovno odbijaju zbog banalnih razloga, poput neslaganja potpisa.

Administrativne barijere ili opravdani sigurnosni filteri? Završetak elektronske registracije bh. dijaspore za predstojeće Opće izbore podigao je ozbiljnu političku i diplomatsku prašinu. Dok zvanične statistike bilježe oštar pad interesa i tek 60-ak hiljada prijavljenih birača, s terena stižu suprotstavljene reakcije. S druge strane, s najvećeg i tradicionalno najvažnijeg glasačkog terena u Evropi – onog u Njemačkoj – stiže potpuno drugačija slika. Ambasador Damir Arnaut naglašava da proces u ovoj zemlji teče glatko te da su zabilježeni tek izolovani slučajevi tehničkih poteškoća:

„Mi smo neformalnim kanalima, dakle, putem komentara na Facebook-objavu i poruka putem društvenih mreža, dobili ukupno šest, ne mogu čak reći ni pritužbi, nego komentara od naših građana da su imali teškoće pri registraciji. Međutim, puno, puno veći je broj onih koji su pozitivno odgovorili. Mi smo potpuno svjesni da je umanjen udio glasača iz dijaspore na ovim izborima i postoje različiti razlozi za to, ali u svakom slučaju, kada je u pitanju djelovanje barem DKP-a u Njemačkoj, jako sam zadovoljen što smo uspjeli osigurati minimalan broj glasača koji će glasati u DKP-ima i, naravno, bit će i dodatni broj koji će to ostvariti poštom.“

I dok diplomatija odvaguje optužbe i uspjehe, struka podsjeća na gorko iskustvo iz prošlosti. Bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić povlači liniju između navodne opstrukcije i nužne zaštite integriteta izbora. Prema njegovim riječima, stroga pravila jedini su lijek protiv sistemskih manipulacija i krađe identiteta kojima su političke stranke godinama kumovale:

„Od početka su krenule velike zloupotrebe za glasanje putem pošte, jer se sjećam, dok sam bio u izbornoj komisiji, da smo putem pošte registracije dobijali po 200 s iste adrese, jer smo znali da su tada predsjednici političkih stranaka išli u zemlje gdje ima najviše naših ljudi. Centralna izborna komisija kasnije je napravila novo uputstvo na koji način će se registrovati birači koji glasaju putem pošte i njima je omogućeno da se online registruju, da popune sve podatke i potpišu vlastoručnim potpisom, onako kako je na dokumentu za identifikaciju. To je obaveza i birača u BiH, tako da je ovo saopštenje preoštro i, po meni, vrlo nekorektno, jer se poziva da veliki broj građana – stotine hiljada, nešto u tom smislu – živi vani, pa se njima onemogućava (glasanje).“

Na vagi između komplikovanog digitalnog sistema i evidentne apatije birača, bh. dijaspora ponovo ostaje na margini izbornog rezultata. Je li problem u tehnološkom zidu na koji nailaze naši građani ili u činjenici što se veza sa domovinom polako, ali nepovratno kida? Konačan odgovor ponudit će statistika izbornih kutija u oktobru.

Za FR Rijad Ahmetović.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.