Poslodavci Zenice traže zakonske izmjene te novac od akciza za unapređenje sistema zdravstva u FBiH

Udruženje poslodavaca Zenica organiziralo je danas okrugli sto u okviru projekta "Zajedno za zdravstvo – dijalog za unapređenje zakonskih rješenja“, kojim žele dati i vlastiti doprinos otvaranju dijaloga o unapređenju sistema zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine - istakla je predsjednica ovog udruženja Senaida Turkić.

Fokus njihovih aktivnosti i primjedbi je na izmjeni člana 101. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH za koji, kako je kazala, imaju saznanja da je već u pripremi nova verzija.

- Smatramo da je već sad potrebno prigovoriti na neke stvari sa kojima poslovna zajednica nije bila zadovoljna. Kada je u pitanju trenutno važeći zakon, razgovarat ćemo o članu 101., 102. i 59. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH koji, kao takvi, definišu i sve ono što se događa na nivou kantona. Odnosno, sve odredbe iz tog zakona prenose se i na kantonalne zavode. Kantonalni su zakoni, također, usklađeni s tim zakonom - kaže Turkić.

Poslodavci imaju primjedbu i što u Upravnom odboru Zavoda za osiguranje i reosiguranje FBiH, koji broji 11 članova, nema nijednog člana iz poslovne zajednice.

- Kad su u pitanju kantoni, oni imaju ukupno devet članova UO ZZO. Četiri dolaze iz reda zdravstvenih radnika, tri iz reda korisnika usluga te dva iz poslovne zajednice, ali se nigdje ne navodi da treba da bilo ko bude iz privatnog sektora. Uglavnom se ta odredba zloupotrebljava na način da članovi UO budu ljudi koji rade u javnom ustanovama - navodi Turkić.

Član 59. spomenutog federalnog zakona, kako je dodala, poslodavcima koji zapošljavaju penzionere ne omogućava refundaciju troškova za njihova bolovanja preko 42 dana.

- To je apsolutno diskriminatorno i nepovoljno za poslodavce. Pogotovo u situaciji kad smo svjesni da ukoliko želimo bilo kakav nivo aktivnosti da održimo i ovaj bruto društveni proizvod koji imamo sada - s odlaskom mladih ljudi i onim što dobijemo od studenata koji završe fakultete - nama su penzioneri budućnost - smatra Turkić.   

Događaj je realiziran uz finansijsku podršku Ureda premijera Zeničko-dobojskog kantona, a v. d. direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK-a Ahemed Kasap istakao je kako je i samo njegovo sudjelovanje na ovom skupu doprinos i najava poboljšanja institucionalne saradnje s privrednicima.

- Mi ćemo sagledati sve zahtjeve i gledati da ispunimo one koje smo u mogućnosti da ispunimo te da promijenimo - kazao je.

Upravni odbor ZZO ZDK-a, dodao je, ima dva člana iz redova poslodavaca, koji su izabrani u proceduri koju je provela Vlada ZDK.

Ističe i kako ne zna kakva je situacija u Federalnom zavodu osiguranja i reosiguranja, jer za to nije ni nadležan, ali da je ZZO ZDK ispoštovao sve zakonske obaveze prilikom imenovanja UO. Kada je nedavno preuzeo čelnu funkciju u ZZO ZDK susreo se, kaže, i s problemom (ne)odobravanja banjskog liječenja za osiguranike koji se nisu bolnički liječili, a što je bila odluka prethodnog menadžmenta.

- Od 1. januara ove godine i ta je odluka već izmijenjena. Tako da nema više tih diskirminatornih odredbi - dodao je Kasap.

Predsjednik Udruženja onkoloških pacijenata SNOP Zenica Boris Crljenica najavio je kako će sa ovog skupa uputiti i inicijativu, jer je jedan od ključnih problema u zdravstvu Fond solidarnosti FBiH, odnosno finansiranje troškova inovativnih lijekova.

- Liječenje tim lijekovima je veoma skupo i malo ko sebi od pacijenata može to priuštiti. U Zenici je prije dva mjeseca bilo 63 pacijenta, a u Sarajevu je bilo preko 300-400 tih pacijenata. Finansiranje liječenja tih pacijenata je veoma različito. Po zakonu, trebaju se finansirati iz Fonda solidarnosti, koji se već 20 ili više godina ne puni onako kako je zakonom opredijeljeno. Mi danas zvanično upućujemo inicijativu-amandman na Budžet FBiH, gdje tražimo da se 20 posto od akciza na duhan i alkohol usmjeri u Fond solidarnosti - kazao je Crljenica.

To bi, smatra, sa sredstvima kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, bilo dovoljno da se u potpunosti stabilizira Fond te spasi 100-njak života.  

Mišljenja je kako bi tri do četiri miliona KM na godišnjem nivou bilo dovoljno za liječenje ovih pacijenata u tom kantonu. Njegova je procjena da liječenje ovakvih pacijenata godišnje košta između 50.000 i 70.000 KM.

Fena/federalna.ba