Poruke iz Zenice i Sarajeva - nastavlja se borba za industriju, ekonomiju i ljude
Ohrabruju informacije koje stižu sa koordiniranih sastanaka o konsolidaciji i restrukturiranju Željezare Zenica uz pomoć Energoinvesta. Federalna vlada, kao što je i najavila, ima razrađen plan. Energoinvest je ovlašten da zastupa interese Federacije u procesu stjecanja 100 posto udjela u društvu Nova Željezara Zenica. Za spašavanje domaće industrije čelika potrebne su desetine miliona maraka, a borba za ovu industriju, domaću ekonomiju i ljude se nastavlja.
Ima li spasa industrijskoj proizvodnji čelika? Federalna vlada nudi plan da se zaustavi stečajni postupak. Konsolidacijom i restrukturiranjem, s ciljem očuvanja proizvodnje, radnih mjesta i stabilnosti domaće industrije. No, kako ima tek nešto manje od 8 posto učešća te nema prava odlučivanja, potrebno je iznaći način da Vlada Federacije stekne 100 posto udjela u društvu Nove željezare. Tu u priču ulazi Energoinvest, ovlašten da u ovom procesu zastupa interese Vlade.
„Sada nam predstoje sastanci između predstavnika Vlade i Energoinvesta sa sadašnjim vlasnikom da nađemo modus kako da Vlada Federacije bude ona koja odlučuje o ovom procesu i da zadrži i da Željezara opstane i naravno da nam bude ponovo vrlo bitna karika u našoj industriji“, istakao je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).
Podršku Energoinvestu na tom putu dali su i Razvojna banka Federacije, željeznice i sindikati, navode iz Energoinvesta:
„Na sastanku sa Razvojnom bankom Federacije BiH, direktor Borislav Trlin potvrdio je opredjeljenje banke da, u okviru svojih nadležnosti, stavi na raspolaganje finansijske, stručne i druge raspoložive kapacitete. Time je dodatno potvrđen partnerski odnos sa Energoinvestom i Vladom Federacije BiH. Energoinvest, uz podršku institucija i radnika, preuzima aktivnu ulogu u ovom procesu, polazeći od stava da postoje realne pretpostavke za oporavak“.
A u Novoj Željezari u Zenici o planu Vlade razgovarali su vlasnici preduzeća i direktori pogona. Očekivali su povećanje udjela Vlade, ali ne i plan ulaska u 100 procentom vlasništvu.
„Očito nikad nismo bili tog razmišljanja da taj udjel bude 100% kupljen s njihove strane i mi smo malo da tako kažem i zatečeni s tom odlukom i na prijedlog toga u suštini mi današnjem sastanku smo jasni da ćemo poslati pismo namjere gdje ćemo se izjasniti i mi smo spremni i srećni da ti razgovori budu dalje da se nastave“, naveo je Ahmed Hamzić, direktor Nove Željezare Zenica.
Predstavnici sindikata ovom sastanku nisu prisustvovali. Kako navode, u novu upravu nemaju povjerenje, te od plana Vlade očekuju mnogo, prije svega, da se sačuvaju radna mjesta.
„Mi smo 5 mjeseci upravi novoj puhali u krila dok su oni letjeli. Međutim, oni su sklopili krila, oni su izjavili da žele da prepuste Vladi Federacije, da ne žele integralnu proizvoidnju i ne vidim više razlog da mi podržavamo te ljude“, rekao je Rašid Fetić, predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica.
Tek rijetki ekonomski stručnjaci se upuštaju u prognoze ovog procesa, koji će, prema pretpostavkama, trajati dugo i koštati mnogo. Naglašavaju, moralo se djelovati konkretnije mnogo ranije.
„Taj poduhvat je vrlo skup, vi da biste restrukturirali Željezaru vi morate imati stotine miliona maraka, a Energoinvest nema na raspolaganju taj finansijski potencijal da bi mogao iznijeti taj projekat, to je moja procjena“, smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Je li gašenje visoke peći u Željezari kraj proizvodnje čelika u našoj zemlji - pitanje je na koje će odgovor još tražiti. Ono što je poznato da svaki dan nerada urušava industriju, izvoz i ekonomiju. Samo u Federaciji je oko 500 firmi vezano za Zeničku željezaru. Procjenjuje se da će oko 1.200 radnika direktno ostati bez posla, dok će indirektne posljedice osjetiti i do 12.000 u pratećim industrijama. Najveći udar pretrpjet će Željeznice.
„Gašenje Željezare odrazit će se prije svega na smanjen obim prevoza za Željeznice za 30 posto, a samim tim i smanjen obim prihoda. Mi smo na godišnjem nivou od prevoza za Željezaru u Zenici ostvarili prihode u iznosu od 20 miliona KM. Kad uzmete u obzir da je ugašena i Koksara u Tuzli od kojeg smo također na godišnjem nivou ostvarili 20 miliona prihoda jasno je - Željeznice očekuje teška borba za opstanak“, kaže Senka Račić, načelnica službe za odnose s javnošću Željeznica FBiH.
„Kada vi jedan pogon gasite, nisu to samo ljudi koji tu rade nego je tu najmanje 10 puta vise radnih mjesta u pratećim industrijama, koji je to broj kompanija koje se bave održavanjem proizvodnjom servisiranjem rezervnih dijelova, elektroprivredne kompanije koje isporučuju struju za tako velike kupce čija je proizvodnja struje u bandu, kako oni to vole reći, isplanirana tokom godine“, navodi Mirsad Jašarspahić, direktor Privredne komore FBiH.
O konačnoj sudbini Željezare odlučivat će u narednim sedmica, vjerovatno i mjesecima na brojnim najavljenim sastancima sa upravom ovog preduzeća.
Bar deklativno, sve strane zagovaraju očuvanje industrije i radnih mjesta.
Radnici ovog stoljetnog giganta ne odustaju od namjere da se čeličarom talina ponovo odlijeva.
federalna.ba