Politika i novac sprječavali nove ljudske misije na Mjesec
(Izvor: Ilustracija)

Politika i novac sprječavali nove ljudske misije na Mjesec

NASA namjerava da vrati ljude na Mjesec, kao mogući rok spominje se 2025. godina, ali mnogi se pitaju zašto od osamdesetih godina prošlog vijeka astronauti nisu hodali Zemljinim satelitom. Prvi dio programa "Artemis", kako je nazvana misija povratka na Mjesec, iako sa zakašnjenjem, uspješno je završen.

Letjelica "Orion" obišla je Mjesec i uspješno se vratila na Zemlju i sada se čeka novi let koji će ovog puta uključivati i ljudsku posadu. Ako se i on pokaže uspješnim, sljedeći korak je osvajanje Mjeseca na koji ljudska noga nije stupila 50 godina.

"Business Insider" navodi da dio ljudi smatra kako čovjek nikada nije sletio na Mjesec, već da je sve to bila medijska i politička manipulacija.

Na internetu se mogu pronaći njihovi argumenti za tu tvrdnju, kao i objašnjenja koja pobijaju te argumente. Jedan od njih jeste činjenica da se ljudi, uprkos nevjerovatnom napretku tehnologije i naučnim otkrićima u posljednjih pedeset godina, nisu vratili na Mjesec. Bivši NASA-in administrator Jim Bridenstine  objašnjavao je da razlozi za to nisu ni tehnološki, niti naučni, već - politički.

On je naveo da takvi svemirski programi traju jako dugo i da su veoma skupi, a, s obzirom na to da su misije istraživanja svemira sa ljudskom posadom najskuplje, za njih je i najteže dobiti političku podršku. Kako je riječ o višegodišnjem poduhvatu, kada jedan predsjednik SAD najavi misiju, to se ne može ostvariti za vrijeme njegovoga mandata, a u program je potrebno uložiti jako puno novaca.

Također, problem je što, kada dođe do smjene na mjestu prvog čovjeka SAD, ali i administracije, oni ne moraju podržati budžet prijašnje vlasti.

Npr. 2004. predsjednik George Bush zadužio je NASA-u za razvoj letjelice koja će zamijeniti "Space shuttle" i vratiti ljude na Mjesec. Tadašnji program stajao je devet milijardi dolara i trajao je pet godina tokom kojih su inženjeri razvijali i testirali hardver.

Ali, dolaskom Obame na mjesto predsjednika, NASA je od tog programa odustala i okrenula se razvoju rakete "SLS" sa kojom je lansiran "Orion".

Nakon Obame došao je Trump koji je također promijenio dio prioriteta NASA-e te je njemu u prvom planu bio povratak na Mjesec, ali i osvajanje Marsa.

Takve česte promjene skupih projekta na kraju su NASA-u koštale 20 milijardi dolara, ali i puno potrošenog vremena i rada stručnjaka. Joe Biden nije mijenjao Trumpov program "Artemis" te je zadržao svemirske snage.

Što se finansija tiče, prije se u NASA-u ulagalo puno više.

"Business Insider" navodi da je NASA-in udio u američkom budžetu 1965. godine iznosio čak četiri odsto, dok posljednjih godina taj udio iznosi oko 0,4 odsto.

Program "Apolo" (koji je odveo ljude na Mjesec) tada je koštao, ako se preračuna u današnju vrijednost, oko 142 milijarde dolara. Još 2005. godine u NASA-i su predvidjeli kako bi trošak povratka na Mjesec iznosio 104 milijarde dolara, odnosno danas bi, uz inflaciju, ta cifra iznosila 162 milijarde dolara. 

federalna.ba/Srna

NASA astronauti Mjesec