Polemika o listićima za članove Predsjedništva BiH: Jesu li prisvojni pridjevi ustavni?
Uz novi izgled glasačkih listića opet se otvorilo pitanje: može li CIK BiH na njima dodavati i etničke odrednice za izbor članova Predsjedništva BiH? Da li je CIK ušao u oblast koju je već Ustav BiH regulisao i može li na glasačkom listiću stajati da se biraju bošnjački, srpski i hrvatski član Predsjedništva, ili se oni biraju iz reda konstitutivnih naroda?
Na izgled tehnička, a suštinska promjena. Praksa unazad četiri izborna ciklusa nastavljena je i na ovim Općim. Birači su birali i birat će - hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva BiH, a Ustav BiH propisao je drugačije. Sporno, ali je postdejtonska praksa, pa su i članovi CIK-a skoro jednoglasno ZA.
„Isticanjem posvojnih pridjeva na imenicu Bošnjak, Srbin, Hrvat, na pomenuti način sugeriše da se u ovo tijelo bira bošnjački, hrvatski, i srpski član Predsjedništva BiH, odnosno da se biraju predstavnici naroda što nije tačno, a niti je ustavno niti u skladu sa izbornim zakonom“, kazao je Suad Arnautović, član CIK-a BiH.
„Nije tačno da je ona protivna Ustavu i izbornom zakonu. Ovo je riješeno od Dejtonskog sporazuma do danas. 30 godina mi ovako postupamo“, naveo je Vlado Rogić, član CiK-a BiH.
Trideset godina i politički prihvatljiva formulacija, koju nisu osporavali ni sami kandidati na listama, pa je i tumačenje državnog ministra pravde, a HDZ-ovog Davora Bunoze da je svrha članova Predsjedništva BiH predstavljati konstitutivne narode, što je u skladu sa zahtjevima ove stranke o legitimnom predstavljanju:
„Građani su ujedno i pripadnici konstitutivnih naroda, dok se tek oko 3% građana ne izjašnjava kao pripadnik niti jednog od konstitutivnih naroda. Tvrdnja da je dovoljno da se član Predsjedništva samo izjašnjava kao pripadnik nekog naroda, bez legitimne potpore tog naroda, protivna je stavovima Europskog suda za ljudska prava, ali i stavovima Ustavnog suda BiH. Predstavnik nekog naroda ne mora nužno biti njegov pripadnik, ali mora imati njegov legitimitet“.
CIK je ovom administrativnim aktom, uvodeći etno predstavljanje na glasački listić za izbor kolektivnog šefa države potvrdio diskriminaciju na koju ukazuju presude Evropskog suda za ljudska prava, ali i izašao iz okvira nadležnosti, stava je struka.
„Ne predstavljaju oni konstitutivne narode po Ustavu, oni po ustavnoj praksi predstavljaju, ali kažem da je pravilno i jezički pravno iz člana 5, tačka 1 gdje kaže jedan Srbin, jedan Hrvat i jedan Bošnjak. A ovamo kaže bošnjački i hrvatski - ne kaže srpski, prema tome... Ta odredba na neki način kad bi se i prihvatila za srpskog člana nema uporište u Ustavu“, tvrdi Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava.
„Mijenjem ustavne formulacije u bošnjački, hrvatski i srpski član CIK dodatno, da se izrazim tako, zakucava etnički ekskluzivizam na samom glasačkom listiću, umjesto da izborne materijali budu maksimalno neutralni, striktno vezani za slovo ustava, CIK stvara obrazac, stvara privid da birači glasaju za etničke predstavnike, čime se produbljuje sistemska diskriminacija građana, koji ne pripadaju konstitutivim narodima ili se tako ne izjašnjavaju“, smatra Davor Trlin, ekspert za međunarodno i ustavno pravo.
Podzakonskim aktom i tehničkim obrascima CIK je preoblikovao ustavne i zakonske norme koje ostaju na listićima sve do njihove promjene. Do tada, reforme na CIK-ov način znače oduzimanje imena kanidata, ali i dodavanje nacionalnih prefiksa, jer je to praksa, a ne pravo.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.