Pojedina imena predloženih ministara predmet rasprave u javnosti

Predsjednica Federacije Lidija Bradara nije danas, iako je bilo najavljeno, donijela odluku o imenovanju novog saziva Vlade Federacije. Razlog, dodatne konsultacije koje je zatražio kandidat za premijera Nermin Nikšić. Iako su imena već poznata, kraj procesa o formiranju federalne izvršne vlasti se ne nazire. A dok se rasplet situacije čeka, imena budućih ministara predmet su rasprave u javnosti. Posebno tri imena.

Nedugo nakon što je lista s imenima potencijalnih ministara u Vladi Federacije kompletirana i dostavljena na sto predsjednice Federacije nizale su različite reakcije na određena imena u predloženom sastavu. Uglavnom negativne. Ipak, posebno su se istakla tri imena. SDP-ov Vojin Mijatović kandidat za ministra unutrašnjih poslova, zatim HDZ-ov prijedlog Sanje Vlaisavljević za ministricu obrazovanja, kulture i sporta te prijedlog NES-a za Anela Kljaku kandiata za budućeg ministra trgovine. Ipak, za analitičare nisu samo sporna imena na listi nego i način na koji je lista formirana.

„Drastično je prekršen Ustav jer on jasno propisuje da predsjednik Federacije uz saglasnost dva potpredsjednika izabere premijera, pa onda njih četvero imenuju sve ministre. Po mom sudu od ovog izbora neće biti ništa“, smatra politički analitičar Asim Metiljević.

A izabrani na listi ne dijele mišljenje sa Metiljevićem. Naprotiv, tvrde sposobni su raditi u najboljem interesu Federacije. SDP-ovom kandidatu Mijatoviću upućeno je niz kritika. Ključna je ona da dolazi iz RS-a jer bi, prema kritičarima ministar Federalnog MUP-a, kako navode, prema ustaljenoj praksi,  trebao dolaziti iz Fedracije. Iako to nije zakonski propis. Inače, u svakom sazivu Federalne vlade do sada, podsjećamo, sjedio je ministar koji dolazi iz RS-a. Vlaisavljević se zamjeraju sporne izjave o glavnom gradu BiH. A argumente protiv Kljake vide u izabacivanju iz tadašnje stranke jer je na lokalnim izborima u Mostaru, kako tvrde, krao glasove od svojih stranačkih kolega.

Na navode protiv njega Kljako je poručio da je riječ o pokušajima njegove diskreditacije te najavio tužbe protiv onih koji tvrde da je učestvovao u izbornoj krađi.

„Često se zapitam kako u isto vrijeme mogu biti i izdajnik banjalučkog političkog narativa i sarajevskog, koji su dijametralno suprostavljeni. Svi crkoše za građanskom državom, ali po mjeri njih, sa druge strane svi crkoše za srpskim interesom, ali po mjeri njih. Nastaviću još više da vam smetam, jer ova država zaslužuje mnogo bolje ljude nego što ste vi. Vi ste teret ove države, a bliži ste i Dodiku i BIA-i i SOA-i nego ja“, poručio je Mijatović.

„Uvjerena sam da će novi saziv Vlade imajući u vidu sav optimizam koji kruži ovih dana raditi u najboljem interesu za Federacije, te se nadam da ćemo napraviti dobar posao i vjerujem da će svi dati svoj maksimum da svoj posao urade na najbolji način. Moja kandidatura je samo jedna od njih“, kaže Vlaisavljević.

Dok jedan od kandidata s liste ne krije optimizam, politički analitičari ne kriju da nemaju naručite simpatije prema potencijalnom novom sazivu Vlade Fedracije. Umjesto da su se iz vladajuće većine takimičili ko će ponuditi bolji kadar kako su i obećali, navode borba je bila suprotna i očekivano izazvala negativne reakcije. Igrače za pobjedu u novom sazivu ne vide.

„Nije uredu da Mijatović bude ministar u FBiH, a posebno ministar unutarnjih poslova. On je osoba koja dolazi iz drugog entiteta. Ne postoje zakonske prepreke, ali to je neka uobičajena praksa. Sporna je Sanja Vlisavljević. HDZ i SDP kao da su se takmičili ko će postaviti više diskreditiranog ministra“, istakla je politička analitičarka Ivana Marić.

„Ne dijelim baš velike simpatije spram kategorije ljudi koji su imenovani za ministre. Ne vidim tu ni Džeku ni Pjanića među tim političarima, ne vidim ljude koji će dati go. Ovo je jedna klasična borba za vlast“, ocjenjuje politički analitičar Alija Behram.

A borba za vlast ne federalnom nivou i dalje traje. Znatnog pomaka ka rješenju nema. Opcije i dalje iste a niti jedna nije idealna za sve. Za to vrijeme Federacija stoji na raskrsnici čekajući dogovor dobro poznatih političkih aktera ili intervenciju Christiana Schmidta. Koji će put voditi ka imenovanju novog saziva federalne Vlade trebalo bi biti jasnije 6. aprila.