Podjele u EU prisutne i drugog dana samita u Bruxellesu

Duboke podjele oko pravnog poretka EU i energenata nastavljene su na samitu EU do kasnih večernji sati u četvrtak kada su istočnoevropske članice Poljska, Mađarska i Češka Republika suprotstavile Bruxellesu.

Pitanje vladavine zakona posebno je osjetljivo, s potencijalom da potrese same temelje 27-članog bloka.

Podjele između istoka i zapada nastavljene su i u petak, kada su se čelnici vratili u konferencijsku dvoranu kako bi razgovarali o migraciji, temi koja je izazvala ogorčene podjele u Evropi kada je Njemačka otvorila vrata za tražioce azila koji su bježali pred ratom u 2015. godini.

Poljska je ponovo branila presudu svog ustavnog suda od 7. oktobra da se evropski zakon primjenjuje samo u konkretnim, limitiranim poljima i poljski zakon ima primat nad svim ostalim.

Evropska komisija i zemlje članice kao što su Nizozemska, Finska i Belgija suprotstavile su se toj poziciji koja, kako tvrde, podriva zajedništvo EU - i zakonsko je pokriće za Varšavu da liši pravosuđe nezavinosti, dodajući kako je to nazadak u demokratskim normama.

Zahvaljujući, međutim, autoritetu Francuske i Njemačke, zatišje je zavladalo u sporu nakon što su pozvale na dijalog, ne na nadmetanje s Poljskom.

Neposredno uoči početka samita, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel održali su razgovore licem u lice s poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim.

Macron je zatražio od Morawieckog da “pronađe rješenje u skladu s našim principima i zajedničkom pravilima”, saopćio je zvaničnik Jelisejske palate.

Čelnici su potom održali relativno kratku dvosatnu raspravu o toj temi, koju je pokrenuo Morawiecki.

- Rasprava je održana u mirnoj atmosferi – kazao je zvaničnik EU koji je tražio da ostane anoniman.

Debata je “bila korak koji bi trebao pomoći u stvaranju rješenja”, dodao je zvaničnik.

Prethodno je vođeno četverosatno sporenje oko energenata, što je bila prvobitna glavna tačka samita kada je organiziran.

Evropa se bori da pronađe način da se nosi s globalnom nestašicom energenata, istovremeni se držeći cilja ublažavanja klimatskih promjena.

Diplomati su saopćili da je češki premijer Andrej Babis, podržan mađarskim čelnikom Viktorom Orbanom, odbio potpisati zaključke samita o energetici, tražeći novi jezik u sistemu suzbijanja emisije ugljen dioksida u EU, kome se protivi.

Podjele u dva sporenja buknule su na samitu EU, koji je vjerovatno posljednji i za Merkel, koja će predati vlast novoj njemačkoj vladi formiranoj nakon septembarskih izbora na kojima se on nije natjecala, prenosi AFP.

Tim povodom su evropski čelnici odali počast i uputili srdačne pozdrave Angeli Merkel dok su privodili kraju samit EU, za Merkel 107. po redu kao njemačke kancelarke u skoro 16 godina i vjerovatno i posljednji, dok ju je jedan od čelnika nazvao “rajem mirnoće” u evropskoj diplomatiji.

Prije nego što su se čelnici 27 zemalja Evropske unije vratili na posao, oni su posmatrali dvominutni snimak njenih najbitnijih istupa na samitu i predali su joj oproštajni poklon koji predstavlja Evropsku zgradu u kojoj se samiti održavaju.

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, koji predsjeda samitima EU, opisao ju je kao “spomenik” i kazao je da će skupovi evropskih čelnika bez nje biti kao “Rim vez Vatikana i Pariz bez Eiffelovog tornja”.

- Vi ste kompas i svjetlo vodilja našeg evropskog projekta - zaključio je on, nakon čega su uslijedile ovacije.

Ukoliko njemačke političke stranke, koje su trenutno u pregovorima, ne uspiju formirati vladajuću koaliciju do sredine decembra, Merkel bi se vratila u Bruxelles na drugom samitu.

Nekoliko čelnika iskoristilo je, međutim, priliku u petak da kažu koliko će im nedostajati čelnica najveće evropske ekonomije, posebno zbog njenih diplomatskih vještina i mirne naravi kojom je stvorila kompromise u brojnim nerješnim pitanjima prenosi Reuters.

federalna.ba/Fena