Počinje nova ruda pregovora o Izbornom zakonu
U našu zemlju ponovo su stigli međunarodni zvaničnici, zaduženi za izbornu reformu. Prvi sastanci počinju sutra, a oni ključni očekuju se tokom vikenda. Dočekat će ih najmanje tri potpuno različite verzije izmjena Izbornoga zakona, zacementirani stavovi i blokirana država. U takvoj atmosferi, a u izbornoj godini, teško je očekivati postizanje dogovora. Čuda su moguća, a ova runda je ocijenjena najvažnijom.
Početak kraja. S tom ocjenom, uz dodatak “ključni”, počinje još jedna runda pregovora. Puna optimizma, ali bez pokrića. Stavovi su odavno poznati, crvene linije podvučene, rokovi zacrtani. Sve crno na bijelo, kroz upućene prijedloge. Neki od njih, tvrde poznavaoci prilika, miljama su daleko od evropskih presuda za ljudska prava. I u pozadini imaju lične ciljeve.
“Osnova svih pregovora o tzv. reformi izbornog sistema, Izbornog zakona, zahtjev HDZ-a je zahtjev uvođenja virtuelnog trećeg entiteta, a uz to i formalizacija trajne dominizacije HDZ-a BiH nad hrvatskim biračima”, kaže politički analitičar Bodo Weber.
Sporno je i to što od svojih zahtjeva HDZ BIH godinama nije odstupio ni milimetra. Naprotiv, od svih drugih tražilo se da naprave ustupak. I tokom posljednjih pregovora glasne su bile spekulacije da predstavnici međunarodne zajednice idu na ruku jedne strane. Ukoliko se to pokaže tačnim, može biti opasno, tvrdi Weber – da pokaže opasan pristup, destruktivan pristup zapadnih pregovarača, EU-a i SAD-a, koji počiva na tome da se udovoljava nacionalističkim agendama.
No, to ne može biti stav Evropske unije, barem ne onaj zvanični. Istina, i tu vlada podijeljeno mišljenje. Principi na kojem treba zasnivati izbornu reformu odavno su utvrđeni, ali mnoge zemlje sve su glasnije u stavu da se o tome ne treba razgovarati dok traje blokada bh. institucija. Među njima – Njemačka.
“Ako se sada izađe u susret vladajućoj koaliciji u Banjoj Luci i Miloradu Dodiku, šta će spriječiti za 3-4 mjeseca ili nekoliko godina da i druga ili treća strana izazove ozbiljnu ne samo političku nego i sigurnosnu krizu. Na stranu svi sadržaji izborne reforme – u ovom trenutku važno je odgovoriti na situaciju koju je proizvela u Banjoj Luci vladajuća koalicija”, smatra Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.
Bilo kako bilo, Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, ako ništa, do sada su uspijevali u jednom - da bh. političare okupe za isti sto. U vrijeme kada su parlamenti prazni, a država na čekanju, to je od velikog značaja. No, pitanje je hoće li im i ovaj put poći za rukom, jer nisu sve stranke odlučile da li će se pozivima odazvati. Ako i ovi pregovori završe neslavno, teško da do izmjena, do izbora, i može doći.
“Mi formiramo tijela koja ne rade svoj posao i ovo je samo dokaz da je institucionalna kriza u BiH jer vidimo da neki drugi odlučuju, van institucija, da li će biti izmjena izbornog zakona, što je apsolutno neprihvatljivo - treba se vratiti u institucije, tražiti od interesorne radne grupe da dostavi prijedloge”, ističe Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH
Dio ispunjen – prvi sastanci sutra, bit će održani u bh. Institucijama sa rukovodstvom državnog parlamenta. A onda po starom, doduše uz ljepši ambijent kraj mora. Pozicija i opozicija, uz međunarodne medijatore. I pokušaj da najmanje tri potpuno različita prijedloga, svedu na jedan - prihvatljiv svima.
federalna.ba