POČINJE 60. MINHENSKA SIGURNOSNA KONFERENCIJA
U Minhenu danas počinje 60. sigurnosna konferencija, vodeći svjetski forum za debatu o međunarodnoj sigurnosnoj politici. Tokom tri dana konferencije, u hotelu Bajerišer Hof, oko 50 šefova država i vojnih zvaničnika će razgovarati o najvećim izazovima vanjske i sigurnosne politike, kako bi se doprinijelo mirnom rješavanju sukoba. Rusija i Iran ove godine nisu pozvani.
Njemački kancelar Olaf Scholz, potpredsjednica SAD-a Kamala Harris i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski među najvišim su zvaničnicima koji sudjeluju na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, godišnjem globalnom okupljanju usmjerenom na odbranu i diplomaciju. Očekuju se da će izraelski predsjednik Isak Herzog i palestinski premijer Mohammad Shtayyeh također prisustvovati konferenciji koja se održava u trenutku kada rat u Pojasu Gaze između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas ulazi u peti mjesec bez kraja na vidiku. Također, dolazi i u trenutku malo ranije nego što će ruska invazija na Ukrajinu ući u treću godinu. “Svijet je postao opasniji”, rekao je Jens Stoltenberg, glavni sekretar NATO-a.
“Ono što se danas događa u Evropi moglo bi se sutra dogoditi u Aziji, tako da rat u Ukrajini pokazuje da sigurnost nije regionalna, već globalna, u ovom novom i više osporavanom svijetu ništa nije važnije od naše sigurnosti za očuvanje mira. Treća lekcija je da moramo ojačati otpornost društava, vojne snage su potrebne za zaštitu naše sigurnosti, ali nema ih dovoljno, moramo također osigurati naš kibernetički prostor. Mnogi su tvrdili da je uvoz ruskog plina čisto ekonomsko pitanje, to nije samo političko pitanje, radi se o našoj sigurnosti jer evropska ovisnost o ruskom plinu učinila ju je ranjivom.“
Konferencija dolazi u trenutku kada je predanost SAD-a odbrani svojih saveznika u širem smislu upitna jer se nazire mogućnost ponovnog izbora bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Ne može se isključiti ruski napad na članicu NATO-a, poručio je čelnik Minhenske sigurnosne konferencije Christoph Heusgen u subotu. Danas je odgovarajući na pitanje da li je zabrinuti za budućnost NATO-a, posebno u svjetlu izjava Donalda Trumpa, kazao da Evropa mora učiniti mnogo više za svoju odbranu.
“Moramo priznati, uključujući i nas, kao Nijemce, da ovaj zahtjev da Evropa mora učiniti više za vlastitu odbranu postoji već dugo vremena. Primjećujemo da stvari sada napreduju u cijeloj Evropi kada je u pitanju evropska odbrana. Na dobrom smo putu, ali stvari moraju ići brže.“
Rusija i Iran, koji podržavaju Hute i protuizraelski Hezbollah u Libanonu, nisu pozvani jer, po riječima organizatora, nisu pokazali da im je istinski stalo do pregovora. Neformalno je pravilo konferencije, koja se održava 60. put, “uključite se i razgovarajte jedni s drugima. Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji prisustvuju članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović, predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Komšić se već sastao sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem. Osvrnuli su se na sigurnosne izazove u regionu, posebice u pogledu ubrzanog naoružavanja pojedinih država regiona. Drugi član državnog Predsjedništva Denis Bećirović, kao uvodničar, govorit će na panel-diskusiji „Proširenje u službi zaštite: uklanjanje sivih zona u evropskom susjedstvu“.