Počeli ključni pregovori: Zelenskyy tvrdi da je Kijev u jačoj poziciji, Trump najavljuje mogućnost velikog sporazuma

U Abu Dhabiju počeli su dvodnevni pregovori predstavnika Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, čiji je cilj pronalaženje rješenja za okončanje rata koji traje duže od četiri i po godine. Riječ je o prvim suštinskim trilateralnim razgovorima od februara, a iako su očekivanja od mogućeg proboja skromna, američki zvaničnici tvrde da Moskva i Kijev u nezvaničnim kontaktima pokazuju određenu spremnost na kompromis. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy uoči sastanka poručio je da uspjesi ukrajinske vojske na frontu jačaju pregovaračku poziciju njegove zemlje, dok američki predsjednik Donald Trump smatra da su obje zaraćene strane umorne od sukoba.

Pregovori se održavaju u trenutku kada se nastavljaju ruski napadi na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu, dok među učesnicima i dalje postoje duboke razlike o teritorijalnim pitanjima, sigurnosnim garancijama i budućem položaju Ukrajine u evropskoj sigurnosnoj strukturi.

Jedno od najosjetljivijih pitanja odnosi se na sudbinu istočnih ukrajinskih teritorija, posebno Donbasa, ali američki predstavnici smatraju da bi prije eventualnog teritorijalnog dogovora trebalo definirati sigurnosni okvir koji bi važio nakon završetka rata.

Zelenskyy: Uspjesi naše vojske jačaju nas za pregovaračkim stolom

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy izjavio je u ponedjeljak navečer da rezultati koje ukrajinske oružane snage ostvaruju na ratištu direktno utječu na sposobnost Kijeva da tokom pregovora zastupa vlastite interese. U redovnom večernjem videoobraćanju naglasio je da uspješne odbrambene operacije nisu važne samo za stanje na frontu nego i za diplomatske napore usmjerene prema završetku rata.

"Ukrajinske snage trenutno zaista jačaju pregovaračku poziciju Ukrajine", izjavio je Zelenskyy.

Dodao je da svaki uspješno izvršen vojni zadatak doprinosi jačanju države i njenog položaja u međunarodnim razgovorima.

"Svaki zadatak koji je u potpunosti izvršen, svaka odbrambena operacija koja povećava snagu Ukrajine i donosi rezultate, jača Ukrajinu i, prije svega, jača nas u pregovorima", poručio je ukrajinski predsjednik. Njegove izjave uslijedile su neposredno prije početka razgovora u Abu Dhabiju, gdje će predstavnici tri države pokušati pronaći zajednički okvir za nastavak mirovnog procesa.

Kijev smatra da eventualni sporazum mora uključivati pouzdane sigurnosne garancije koje bi spriječile novu rusku agresiju nakon završetka sadašnjeg sukoba.

Američku delegaciju predvode Steve Witkoff i Jared Kushner

Sjedinjene Američke Države na pregovorima predstavljaju specijalni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa. Njih dvojica predvode američke diplomatske napore u dvodnevnim razgovorima, koji bi trebali otvoriti prostor za razmatranje ključnih pitanja budućeg mirovnog sporazuma.

Prije početka trilateralnog sastanka Witkoff i Kushner razgovarali su u Abu Dhabiju s ukrajinskim i evropskim zvaničnicima, kao i predstavnicima NATO-a. Kushner je uoči pregovora naglasio da se razgovori neće odnositi isključivo na prekid neprijateljstava, već i na sigurnosne potrebe obje zemlje nakon završetka rata.

"Važan dio ovog procesa jeste potaknuti sve strane da počnu ozbiljno razmišljati o tome šta dolazi nakon rata", napisao je Kushner na društvenoj mreži X.

Prema njegovim riječima, cilj američke delegacije jeste stvoriti uslove za nastavak diplomatskog procesa i postepeno približavanje stavova.

Ipak, upozorio je da se ne treba očekivati da će dvodnevni razgovori automatski dovesti do konačnog sporazuma.

"Ovo je izuzetno težak i složen sukob", naveo je Kushner, dodajući da Sjedinjene Američke Države pregovorima pristupaju odlučno, ali i realistično.

Ocijenio je da bi sastanak u Abu Dhabiju u najboljem slučaju mogao stvoriti zamah za narednu fazu pregovora.

Trump: Obje strane umorne su od ratovanja

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak u Washingtonu da njegova administracija primjećuje sve izraženiju zainteresiranost za završetak rata. Prema njegovoj ocjeni, i Rusija i Ukrajina pokazuju znakove iscrpljenosti nakon višegodišnjeg sukoba.

Trump je rekao da Washington vidi "veoma snažnu sklonost" prema okončanju rata, dodajući da su obje strane "umorne od borbe". Njegova administracija od početka drugog predsjedničkog mandata pokušava posredovati između Moskve i Kijeva, ali dosadašnji diplomatski napori nisu donijeli značajniji napredak.

Trump je ranije tvrdio da bi rat mogao završiti za samo jedan dan, međutim, složenost sukoba i suprotstavljeni zahtjevi dvije države pokazali su se kao ozbiljne prepreke.

Prošle sedmice američki predsjednik sastao se u Washingtonu s izaslanikom Kremlja Kirillom Dmitrievim.

Nakon tog susreta najavio je mogućnost postizanja "velikog, prekrasnog sporazuma" o Ukrajini, koji bi, prema njegovim riječima, mogao uključivati i cijelu Evropu.

Ipak, u Kijevu i evropskim prijestolnicama postoji zabrinutost da bi Washington mogao pokušati ubrzati postizanje sporazuma, čak i po cijenu ustupaka koji bi bili nepovoljni za Ukrajinu.

Američki zvaničnici tvrde da postoji određena fleksibilnost oko teritorija

Jedno od najvećih otvorenih pitanja ostaje kontrola nad ukrajinskim teritorijama koje je Rusija okupirala tokom rata. Ukrajina insistira na obnovi teritorijalnog integriteta i povratku međunarodno priznatih granica, dok ruski predsjednik Vladimir Putin zahtijeva kontrolu nad cijelom istočnom regijom Donbas.

Dosadašnji pregovori nisu donijeli značajnije približavanje ovih stavova.

Međutim, jedan američki zvaničnik izjavio je uoči sastanka u Abu Dhabiju da su Moskva i Kijev u privatnim razgovorima pokazali "malo fleksibilnosti" kada je riječ o budućoj kontroli istočnih ukrajinskih teritorija.

Prema njegovom tumačenju, javni stavovi dvije strane ne moraju u potpunosti odražavati spremnost na razgovor iza zatvorenih vrata. Ipak, isti zvaničnik upozorio je da teritorijalna pitanja nije moguće riješiti bez prethodnog dogovora o budućem sigurnosnom poretku.

"Neće riješiti pitanje Donjecka i teritorijalno pitanje dok ne budu znali kako će izgledati sigurnosna arhitektura nakon rata", izjavio je.

Dodao je da su ova pitanja međusobno povezana i da nijedno ne može biti konačno zaključeno nezavisno od drugog. "Moramo imati na umu da nećemo moći završiti jedno bez drugog", naglasio je američki zvaničnik.

Sigurnosne garancije za Ukrajinu među glavnim temama

Američka delegacija namjerava posebnu pažnju posvetiti budućim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Prema riječima američkog zvaničnika upoznatog s pripremama pregovora, jedna od mogućnosti o kojima bi se moglo razgovarati jeste uspostavljanje mehanizma odbrane sličnog članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora.

Član 5 NATO-a zasniva se na principu kolektivne odbrane, prema kojem se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice Saveza. Za Ukrajinu bi sličan sigurnosni aranžman predstavljao mogućnost da dobije međunarodne garancije pomoći u slučaju eventualnog novog ruskog napada.

Kijev već duže vrijeme insistira da prekid vatre, bez jasnih i pouzdanih sigurnosnih mehanizama, ne bi bio dovoljan za osiguravanje trajnog mira. S druge strane, Rusija nastoji ostvariti svoje dugogodišnje zahtjeve u vezi s ograničavanjem širenja NATO-a i smanjenjem prisustva Saveza u istočnoj Evropi.

Takav ishod izazvao bi ozbiljnu zabrinutost evropskih država, posebno onih koje se nalaze u neposrednoj blizini Rusije. Zbog toga se pitanje buduće sigurnosne arhitekture smatra jednim od najsloženijih dijelova pregovora.

Razmatraju se direktne komunikacijske linije i obnavljanje saradnje NATO-a i Rusije

Prema informacijama američkih zvaničnika, okvir o kojem bi se moglo razgovarati uključuje nekoliko mjera za smanjenje rizika od budućih sukoba. Među prijedlozima su uspostavljanje mehanizama sigurnosnih konsultacija, otvaranje direktnih komunikacijskih linija za krizne situacije i dogovor o uzajamnim mjerama deeskalacije.

Takve mjere trebale bi omogućiti bržu komunikaciju između suprotstavljenih strana i smanjiti mogućnost da pojedinačni incidenti prerastu u širi vojni sukob. Američki zvaničnici spomenuli su i mogućnost ponovnog aktiviranja Vijeća NATO-Rusija, čiji je rad uglavnom obustavljen nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Ovaj mehanizam ranije je služio kao forum za politički dijalog i sigurnosne konsultacije između Moskve i članica NATO-a.

Međutim, eventualno obnavljanje njegovog rada zavisilo bi od znatno šireg dogovora o budućim odnosima Rusije i zapadnih država.

Evropa traži mjesto za pregovaračkim stolom

Posebnu pažnju izaziva pitanje učešća evropskih država u pregovorima. Rusija je insistirala da predstavnici evropskih zemalja ne budu direktni učesnici trilateralnih razgovora, zbog čega su formalne delegacije ograničene na Ukrajinu, Rusiju i Sjedinjene Američke Države.

Ipak, evropski zvaničnici iz Francuske, Njemačke i Evropske komisije prisutni su u diplomatskim konsultacijama koje prate pregovore.

Ukrajinska delegacija trebala bi ih zasebno informirati o toku razgovora i eventualnom napretku. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot naglasio je da Francuska, Velika Britanija i Njemačka namjeravaju aktivno učestvovati u razgovorima o evropskoj sigurnosti.

Prema njegovim riječima, predstavnici ovih država "zaista će biti u prostoriji za sastanke". Evropski zvaničnici posebno su zabrinuti zbog mogućnosti da Rusija i Sjedinjene Američke Države postignu dogovor o budućoj kolektivnoj sigurnosti bez neposrednog učešća evropskih država.

Takav scenarij, smatraju evropski predstavnici, mogao bi imati dugoročne posljedice za sigurnost cijelog kontinenta.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u ponedjeljak je pozvala da članice Evropske unije i saveznice iz NATO-a budu uključene u sve suštinske razgovore o budućoj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi. I ukrajinski predsjednik Zelenskyy više puta je naglašavao da Kijev želi evropske partnere za pregovaračkim stolom.

Washington želi proširiti pregovore, ali Rusija se protivi

Jedan američki zvaničnik izjavio je da Washington namjerava predložiti prelazak s trilateralnog na širi, multilateralni format pregovora, koji bi uključivao evropske države.

"Nadamo se da ćemo uspjeti pridobiti Ruse", rekao je zvaničnik. Istovremeno je priznao da Moskva ima izrazito negativan odnos prema evropskim predstavnicima.

Prema njegovim riječima, Rusija ima "gorak okus u ustima" kada je riječ o Evropi, što bi moglo otežati dogovor o proširenju pregovaračkog formata.

Evropski lideri već mjesecima upozoravaju da odluke o sigurnosti kontinenta ne mogu biti donesene bez njihovog učešća. Njihova zabrinutost dodatno je pojačana zbog Trumpovog sve pomirljivijeg pristupa Moskvi, koji u Kijevu i dijelu Evropske unije izaziva sumnje u dugoročnu američku strategiju prema Rusiji.

Ukrajinska delegacija predstavila ključne prioritete

Ukrajinsku delegaciju predvodi Rustem Umerov, šef ukrajinske vanjske obavještajne službe. U sastavu delegacije nalaze se i šef kabineta predsjednika Ukrajine Kyrylo Budanov te zastupnik u ukrajinskom parlamentu Davyd Arakhamiya, koji je već učestvovao u ranijim pregovorima s ruskom stranom.

Umerov je nakon sastanaka s američkim i evropskim predstavnicima objavio da Ukrajina u pregovore ulazi s jasno definiranim ciljevima. "Naši ključni prioriteti su okončanje borbi, osiguravanje pouzdanih poslijeratnih sigurnosnih garancija, osiguravanje ekonomskog oporavka i razvoja Ukrajine te poduzimanje humanitarnih koraka", napisao je Umerov na društvenim mrežama.

Za Kijev su, osim pitanja teritorijalnog integriteta, posebno važni dugoročna sigurnost države, obnova infrastrukture i stvaranje uslova za ekonomski oporavak nakon višegodišnjeg rata. Humanitarna pitanja također bi trebala biti dio razgovora, iako detalji konkretnih prijedloga zasad nisu objavljeni.

Rusiju predstavljaju visoki zvaničnici Kremlja, diplomatije i vojske

Ruska delegacija u Abu Dhabiju okuplja predstavnike političkog, diplomatskog, obavještajnog i vojnog vrha. Među njenim članovima nalaze se savjetnik Kremlja Vladimir Medinsky, zamjenici ruskog ministra vanjskih poslova Sergei Ryabkov i Mikhail Galuzin, šef vojne obavještajne službe Igor Kostyukov te general ruske vojske Yury Zhigarlovsky.

Sastav delegacije ukazuje na to da Moskva razgovore posmatra kao proces koji obuhvata ne samo politički dogovor nego i vojna, teritorijalna i sigurnosna pitanja. Ipak, zasad nema naznaka da je Rusija spremna odustati od svojih ključnih zahtjeva.

Moskva nastavlja insistirati na teritorijalnim ustupcima Ukrajine, dok Kijev takve zahtjeve smatra neprihvatljivim.

Posljednji pregovori završeni bez rezultata, rat s Iranom skrenuo pažnju Washingtona

Prethodna runda trilateralnih pregovora održana je u februaru u Ženevi, ali nije rezultirala značajnijim pomakom prema okončanju rata. Nedugo nakon toga američko-izraelski rat protiv Irana preusmjerio je pažnju Washingtona na Bliski istok, zbog čega nisu održani novi suštinski razgovori između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država.

U međuvremenu su evropski lideri intenzivirali zahtjeve za aktivnijim uključivanjem u mirovni proces. Smatraju da bi eventualni sporazum morao uzeti u obzir sigurnosne interese evropskih država, posebno imajući u vidu dugoročne posljedice rata na odnose Rusije i NATO-a.

Obnavljanje pregovora u Abu Dhabiju zato predstavlja prvi ozbiljniji pokušaj da se nakon višemjesečnog zastoja ponovo pokrene diplomatski proces.

U Kijevu strahuju da Trump želi brz dogovor na štetu Ukrajine

Iako američka administracija izražava optimizam u pogledu mogućnosti postizanja sporazuma, dio ukrajinskih političara skeptičan je prema Trumpovim namjerama. Oleksandr Merezhko, predsjednik Odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta, izjavio je za BBC da vjeruje kako američki predsjednik želi što prije zaključiti mirovni sporazum, čak i ako bi takav dogovor zahtijevao neprihvatljive ustupke Kijeva.

Prema njegovoj ocjeni, Trump nastoji postići "brz dogovor na račun Ukrajine", što ukrajinske vlasti neće prihvatiti. Merezhko smatra da se Rusija može potaknuti na ozbiljne pregovore jedino povećanjem ekonomskog i vojnog pritiska.

Kao moguće instrumente naveo je dodatne sankcije Moskvi i ukrajinske napade duboko unutar ruske teritorije. "Dok Putin ima ratnu mašineriju koja funkcioniše, nema poticaja da pregovara", izjavio je ukrajinski zastupnik.

Kritizirao je i pojedine poteze američkog predsjednika, uključujući sporazum o kupovini dizela iz Rusije, ocjenjujući da takve odluke samo dodatno ohrabruju Moskvu da nastavi rat.

Njegove izjave odražavaju zabrinutost dijela ukrajinskog političkog vrha da bi diplomatski pritisak mogao biti usmjeren prvenstveno prema Kijevu, umjesto prema Moskvi.

Ruski napadi nastavljeni i tokom diplomatskih napora

Dok se u Abu Dhabiju razgovara o mogućnostima zaustavljanja rata, ruske snage nastavljaju bombardirati ukrajinske gradove i gađati energetsku infrastrukturu. Napadi, u kojima ima poginulih i povrijeđenih, dodatno otežavaju diplomatske napore i produbljuju nepovjerenje između dvije strane.

Ukrajinske vlasti smatraju da nastavak udara na civilnu i energetsku infrastrukturu pokazuje kako Moskva nastoji povećati pritisak na Kijev i prisiliti ga da prihvati mirovni sporazum pod ruskim uslovima. Istovremeno, Zelenskyy naglašava da ukrajinska vojska mora nastaviti jačati svoje položaje kako bi država imala što snažniju pregovaračku poziciju.

Upravo zbog nastavka vojnih operacija, dubokih teritorijalnih neslaganja i neizvjesnosti oko budućih sigurnosnih garancija, očekivanja od razgovora u Abu Dhabiju ostaju ograničena.

Američki pregovarači priznaju da je riječ o izuzetno složenom procesu, u kojem bi i najmanji pomak mogao predstavljati osnovu za naredne diplomatske korake. Iako se ne očekuje da će dvodnevni sastanak donijeti konačan mirovni sporazum, pregovori bi mogli pokazati postoji li stvarna spremnost Moskve i Kijeva da počnu približavati stavove o najtežim pitanjima.

Za sada ostaje neizvjesno mogu li američki diplomatski napori, uz zahtjeve Ukrajine za pouzdanim sigurnosnim garancijama i insistiranje Rusije na teritorijalnim ustupcima, otvoriti put prema završetku rata koji je već više od četiri i po godine obilježio evropsku i svjetsku sigurnost.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.