Plin nije poskupio 5 posto već 100 posto
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odobrila je 20. oktobra 2023. godine povećanje cijene plina/gasa u Federaciji BIH, na prijedlog Energoinvesta d.d. Sarajevo u iznosu 4,96% u odnosu na cijenu iz predhodnog kvartala. Poskupljenje plina počinje od 1.11.2023. godine a potrošači će račune po novoj cijeni dobiti u decembru.
U Otvorenom studiju Radija Federacije BIH govorimo o uzrocima rasta cijene plina kao i mogućnostima prevazilaženja nestabilnosti opskrbljivanja ovim prirodnim energentom, te novim praksama koje se primjenjuju u svijetu. Gosti su Amer Jerlagić, Nihad Harbaš i Edin Pašić.
Govoreći o prijedlogu i obrazloženju Energoinvesta d.d. Sarajevo zašto je uslijedilo povećanje cijene plina/gasa od 4,96 posto, Amer Jerlagić stručnjak za energetiku kaže:
„Trebamo znati da je cijena prirodnog gasa od septembra 2021. godine , praktično do ovog poskupljenja, otišla gotovo 100 posto gore. Tako da ovih 4,96 posto se ne čine toliko velikim ali je ogromna razlika već prije napravljena. Plin je poskupio 100 posto. I ako već Vlada FBIH daje saglasnost Energoinvestu kao uvozniku gasa, onda bi isto tako Vlada trebala naći i neki modus ako želimo „Zelenu energiju“ , ako želimo najčišći medij za grijanje, a to je realno gas u Kantonu Sarajevo, gdje se pored Visokog najviše i koristi gas za grijanje, da nemamo čvrsta goriva, da nemamo zagađenje Sarajeva, onda Vlade moraju na nivou Kantona, na nivou Federacije BIH, iznaći sredstva za subvenciju građanima kako bi i dalje ostali na grijanju prego gasa'', ističe Jerlagić. Takodjer, upućuje apel vlastima za projekat koji, kako kaže , čeka preko deset godina , jugozapadne konekcije BIH prema otoku Krku, prema LNG terminalu, da mi zaista trebamo imati tu alternativu , a to je od Sarajeva prema Travniku, Bugojnu, Kupresu, Posušju , Zagvozdu i Hrvatskoj. Nama ne treba nova interkonekcija na sjeveru ili sjevoroistoku zemlje jer to će opet biti ruski gas, i ukoliko dodje ponovo do ultimatuma, da imamo alternativu, smatra Amer Jerlagić. Upitan da li je izvjesno skoro poskupljenje električne energije, Jerlagić ističe da se to sigurno neće dogoditi do kraja ove, već eventualno s početkom naredne godine, i to zbog tehničke prirode razmatranja zahtjeva u FERK-u, prema zakonu u roku od 60 dana. Do sada koliko je poznato Elektroprivreda BIH taj zahtjev nije uputila.
Prema riječima Edina Pašića/Udruženje potrošača KS/, okolnosti koje su nam poznate upravo su inicirale poskupljenje jer nije bilo drugog izbora.
„Kriza sa energentima postoji od napada Rusije na Ukrajinu, i od tog momenta taj plin je postao geopolitički alat ucjene Rusije prema Evropi. U Evropi odavno postoje zalihe plina gdje se plin skladišti. I Evropa već drugu godinu , iako je bila prijetnja da će se smrzavati i da će skupo plaćati plin, Evropa nema tih problema. Upravo iz razloga što su uskladištili i skladišta su gotovo sto posto puna, i nebitno hoće li cijena skakati oni u periodu zime neće kupovati plin'', ističe Pašić navodeći da je to strateški problem za nas što je trebalo davno biti riješeno. To je pitanje robnih rezervi Federacije BIH, kaže Pašić, gdje smo mogli taložiti i naftu i plin.
Što se tiče prirodnog gasa i nafte , to su uvozni energenti na koji mi nemamo uticaj za formiranje cijena naglašava Nihad Harbaš stručnjak za energetiku.
„ Jedini uticaj koji može jedna vlada imati jeste da izdvoji iz drugog dijela budžeta i subvencionira korisnike što je do sada radila. Očekivano je bilo, i najavljivali su da će prirodni gas poskupiti zbog pomenutih razloga, a u proteklom periodu priča i oko Bugarske i povećanja cijene transporta kroz tu državu, što mislim lično, da je pokriće Gazpromu , kojem je u interesu prije svega da gas ne poskupi Srbiji i Mađarskoj , a Bosna i Hercegovina je tu pod navodnicima, jedna kolateralna šteta koja troši 0,1 posto gasa u odnosu na čitavu Evropu. Dakle, sada poremećajem na Bliskom istoku, možemo očekivati u narednom periodu da i dalje cijene nafte i naftnih derivata i dalje rastu , i da možemo očekivati povećanje i cijena gasa. To je jedan paradoks o kojem govorimo već deset godina. Analiziranjem potencijalnih izvora , obnovljivih izvora energije, u prvom redu za grijanje, tu su geotermalne vode , otpadne vode, pitke vode koje se integracijom toplotnih pumpi može zamijeniti 60 ili 70 posto tog gasa. I ta rješenja smo upravo danas predstavili u Zavodu za planiranje'', naglašava Harbaš.