U Plenumu o bh. zdravstvu: Skupi lijekovi, neefikasan sistem i slaba prevencija

Koliko košta život u BiH? Zdravstvo besplatno, a lijekovi skupi i često nedostupni. Ko pravi spiskove, a ko raspoređuje novac? Ima li sistem plan ili je obolio, a pacijente iznevjerio? Gosti emisije Plenum bili su Sead Sefić i Vedran Marčinko.

Marčinko: Muško šišanje skuplje nego pregled specijaliste

Vedran Marčinko, pomoćnik ministra zdravstva FBiH, istakao je ključne smjernice za unapređenje zdravstvenog sistema u Federaciji BiH, naglasivši potrebu za odgovornošću pacijenata i reformama u načinu financiranja zdravstvene zaštite.

Govoreći o trenutnom stanju zdravstvenog sistema, Marčinko je izjavio: „Značajna sredstva bila su u fondu, što se tiče Federalnog fonda solidarnosti, odnosno Zavoda zdravstvenog osiguranja. Međutim, moramo mijenjati i zagovaram taj model da moramo staviti fokus na odgovornost pacijenata.“

Prema njegovim riječima, promjene su nužne kako bi sistem postao održiviji i efikasniji, a u tom procesu, odgovornost pacijenata je od suštinske važnosti.

Također, istakao je da trenutni pristup zdravstvenoj zaštiti, koji uključuje i besplatne usluge za pacijente, često dovodi do nerealnih troškova i neefikasnosti.

„Pacijent, kada dođe na pregled kod specijaliste, bolnica koja je uposlila tog specijalistu, naplati od Zavoda osam konvertibilnih maraka. Muško šišanje je skuplje u svim dijelovima sada Federacije BiH nego pregled specijaliste“, ističe Marčinko.

Marčinko je naglasio kako je važno da zakon o zdravstvenom osiguranju bude ažuriran i utemeljen na novim realnostima, u skladu s potrebama stanovništva i zdravstvenim trendovima.

„Moramo ta odgovornost pacijenata uvesti i u zakon o zdravstvenom osiguranju, odnosno u zakon o doprinosima.“

U kontekstu prevencije, Marčinko je govorio o važnosti smanjenja rizika od bolesti koje nastaju uslijed nezdravih navika.

„Za određene rizike moramo izdvajati veća sredstva i te rizike moramo razraditi, kao što su pretilost, konzumiranje alkohola, duhana i narkotika.“

On je podsjetio na praksu u uređenim zemljama, gdje se ljudi podstiču na odvikavanje od poroka i odgovornije ponašanje prema svom zdravlju.

O tome da li su u okviru Federalnog ministarstva zdravstva krenuli sa izradom takvog prijedloga, Marčinko je istakao da se to nalazi u prijedlogu rada za ovu godinu.

„Imamo u svom prijedlogu rada za ovu godinu, nećemo stići upravo zbog manjka uposlenika u Federalnom ministarstvu zdravstva, ali mislim da će nam pomoći kroz kredit Svjetske banke.“

Objasnio je da je proces izrade novih zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti već u toku i da će u sljedećim mjesecima biti aktivno završen, uz pomoć stručnjaka Svjetske banke.

Marčinko je također odgovorio na pitanje o tome gdje novac prikupljen od akciza na alkohol i duhan ide, napomenuvši da se taj novac koristi za pokrivanje vanjskog duga i socijalna davanja, dok se ne vraća direktno u zdravstveni sektor.

Kada je riječ o Federalnom fondu solidarnosti, Marčinko je otkrio da se trenutno radi na ažuriranju liste lijekova, posebno za rijetka oboljenja i karcinome.

„Za Fond Solidarnosti već se radi, parcijalno je nešto završeno, i za rijetka oboljenja i za listu lijekova koji se financiraju preko Federalnog fonda solidarnosti, aktivno se završava. Nadam se do kraja godine da će biti to već završeno.“

Sefić: Sufinansiranje iz Fonda solidarnosti je zakonska odredba i praksa

Predstavnik inicijative “Glasaj za život” Sead Sefić objašnjava da su pacijenti kontaktirali njihovo udruženje jer su imali potrebu nabavljati lijekove u inostranstvu, a Fond solidarnosti ima zakonsku obavezu sufinansiranja tih troškova.

„Nama su se pacijenti javljali, posebno oni koji imaju potrebe da nabavljaju lijekove u inostranstvu, a sufinansiranje iz Fonda solidarnosti je zakonska odredba i praksa. Nažalost, Fond je suspendirao odluku o sufinansiranju nabavke lijekova i refundiranju medicinskih usluga koje se ne pružaju u BiH, što znači da predviđenih 500.000 maraka nije bilo dovoljno za tu namjenu. Kao udruženje pacijenata promptno smo reagovali, oslanjajući se na iskustvo koje imamo sa liječenjem i nabavkom lijekova, jer situacija ugrožava život pacijenata“, kazao je Sefić.

Sefić ističe da je odluka Fonda bila nespretno formulisana i da je zbog toga došlo do zabune i burne reakcije udruženja.

„Odluka Fonda je, po našem mišljenju, bila nespretno formulisana, te smo dobili dojam da se suspenduje sav vid liječenja, uključujući onkološke pacijente, zbog čega smo burno reagovali. Međutim, Fond i Zavod zdravstvenog osiguranja nam je pojasnio tumačenje, iako smatramo da planeri budžeta nisu u dovoljnoj mjeri uzeli u obzir povećanje broja pacijenata s ovakvim potrebama. Bez obzira na brigu koju udruženja pružaju unutar BiH, ne možemo zanemariti ovu grupu pacijenata“, obrazložio je Sefić.

On naglašava da je povlačenje odluke i nastavak finansiranja od ključnog značaja za pacijente i njihovu terapiju.

„Mi insistiramo da se odluka povuče, da se obustavi suspenzija i nastavi finansiranje, a retroaktivna isplata pacijentima koji su u potrebi biće osigurana. Najteži bolesnici su na vijest o obustavi reagovali s velikim strahom jer nisu mogli nabaviti terapiju koja im je životno potrebna. Niko nema pravo da se ljuti ni na pacijente ni na nas. Za narednu godinu potrebno je planirati rast broja pacijenata, posebno onkoloških, koji prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije porastu oko 30% godišnje, što je globalni trend“, rekao je.

Sefić dodatno ističe da je najveći problem u sistemu prevencije i da bez odgovarajuće strategije država samo reaguje umjesto da sprječava bolesti.

„Ključ problema nije u liječenju već u prevenciji. Samo 1,4% sredstava za zdravstvo ide na prevenciju, edukaciju i unapređenje sektora. Trenutno radimo na gašenju požara, umjesto da sprječavamo bolest. Potreban je nacionalni program obavezne prevencije i screeninga, kao u razvijenim zemljama, gdje osobe starije od 50 godina moraju proći preventivne testove. Sredstva EU su dostupna, ali odgovornost vlasti – ministarstva zdravlja, ministarstva civilnih poslova i kantonalnih zavoda – je da implementiraju konkretna rješenja. Dok se paradigmu ne promijeni, reagujemo, umjesto da spriječavamo bolest, a prevencija omogućava uštedu i spašavanje života“, zaključio je Sefić.

federalna.ba