Plenković: Schmidt će dobiti nasljednika, ali odluka još nije donesena; Sanchez poručio Srbiji da nastavi reformski put

Premijeri Hrvatske i Španije, Andrej Plenković i Pedro Sanchez, poslali su sa Samita Evropska unija – Zapadni Balkan u Tivtu jasne poruke o budućnosti regiona, procesu evropskih integracija i političkim izazovima koji stoje pred državama kandidatkinjama. U fokusu njihovih obraćanja bili su nastavak proširenja Evropske unije, napredak Crne Gore na evropskom putu, reformski procesi u Srbiji, ali i pitanje izbora novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nakon odlaska Christiana Schmidta.

Govoreći o budućnosti Ureda visokog predstavnika u BiH, hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da nema dileme da će Schmidt dobiti nasljednika, iako još nije postignut konačan dogovor o tome ko će preuzeti tu funkciju.

„Sasvim je izvjesno da će Christian Schmidt imati nasljednika. Međutim, kada je riječ o imenu budućeg visokog predstavnika, potrebno je još sačekati da se završe konsultacije i razgovori“, kazao je Plenković. Prema njegovim riječima, dosadašnji razgovori nisu rezultirali konačnim rješenjem, a među mogućim kandidatima spominju se predstavnici nekoliko država.

„U opticaju su različite opcije, uključujući kandidata iz Italije, Francuske, pa čak i Sjedinjenih Američkih Država. O tome će se nastaviti razgovarati u narednom periodu“, rekao je hrvatski premijer.

Bonske ovlasti ne bi smjele biti prekomjerno korištene

Komentirajući buduću ulogu visokog predstavnika, Plenković je naglasio da bi korištenje bonskih ovlasti trebalo ostati izuzetak, a ne pravilo. „Važno je da se bonske ovlasti ne koriste na način koji bi narušio ravnotežu predviđenu izvornim Daytonskim mirovnim sporazumom“, istakao je. Podsjetio je da je Hrvatska i ranije izražavala određene rezerve prema pojedinim odlukama međunarodnih predstavnika u BiH, smatrajući da su neka rješenja tokom godina dovela do promjena političke ravnoteže predviđene Daytonom.

Ipak, uvjeren je da će međunarodna zajednica pronaći kompromisno rješenje kada je riječ o nasljedniku Christiana Schmidta.

„Moj je utisak da će se na kraju postići dogovor i da će funkcija visokog predstavnika biti nastavljena. Međutim, pitanje koliko će dugo postojati OHR i kakva će biti njegova buduća uloga ostaje otvoreno“, rekao je Plenković.

Zagreb traži rješavanje otvorenih pitanja s Podgoricom

Značajan dio svog obraćanja hrvatski premijer posvetio je bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, naglašavajući da Zagreb podržava evropski put susjedne države, ali očekuje konkretne pomake u rješavanju više otvorenih pitanja. Plenković je podsjetio da je Crna Gora trenutno najdalje odmakla među zemljama regiona u pregovorima s Evropskom unijom, ali da postoje određeni uslovi koje Podgorica mora ispuniti kako bi proces bio uspješno završen.

Među prioritetima koje Hrvatska ističe nalaze se pitanja obeštećenja bivših logoraša, potraga za nestalim osobama iz vremena rata, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinsko-pravnih sporova hrvatskih porodica u Crnoj Gori, kao i pitanja školskog broda „Jadran“, memorijalne ploče u Morinju, bazena u Kotoru i razgraničenja između dvije države.

„Ne smatram da je riječ o nerješivim problemima. Naprotiv, vjerujem da su to pitanja koja predugo čekaju konačno rješenje“, kazao je Plenković.

Nakon razgovora s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem izrazio je uvjerenje da postoji spremnost da se ta pitanja ozbiljno otvore i rješavaju.

„Stekao sam utisak da postoji politička volja za napredak. Ukoliko se nastavi rad na ovim temama, vjerujem da bi Crna Gora mogla završiti pregovore s Evropskom unijom već tokom 2026. godine“, rekao je.

Poziv Srbiji da ubrza evropske integracije

Govoreći o evropskoj perspektivi Srbije, Plenković je ocijenio da bi bilo korisno vidjeti snažniji angažman svih političkih aktera u pravcu približavanja Evropskoj uniji. „Bilo bi dobro kada bismo svjedočili još snažnijem opredjeljenju svih relevantnih političkih faktora u Srbiji prema evropskom putu zemlje“, rekao je hrvatski premijer.

On je podsjetio da se države regiona nalaze u različitim fazama evropskih integracija. Prema njegovoj ocjeni, Crna Gora trenutno prednjači, Albanija ostvaruje vidljiv napredak, dok je Srbija usporila pregovarački proces iz više razloga.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Plenković smatra da unutrašnje političke nesuglasice i dalje predstavljaju glavnu prepreku za brži napredak prema članstvu u EU.

Sanchez: Demokratija i vladavina prava ostaju ključni kriteriji

Španski premijer Pedro Sanchez naglasio je da su reforme u oblasti demokratije, vladavine prava i funkcionisanja institucija temelj svakog procesa pristupanja Evropskoj uniji. Odgovarajući na pitanja o političkoj situaciji u Srbiji, medijskim slobodama i vladavini prava, Sanchez je poručio da evropski standardi nisu formalnost nego obaveza za sve zemlje koje žele postati članice Unije.

„Španija ove godine obilježava četiri decenije članstva u Evropskoj uniji i iz vlastitog iskustva znamo koliko su reforme važne. Demokratija, vladavina prava i tržišna ekonomija predstavljaju osnovu evropskog projekta“, rekao je.

Dodao je da su ti principi jasno definisani evropskim ugovorima te da ih moraju poštovati sve države kandidatkinje.

„To su vrijednosti na kojima počiva Evropska unija i standardi koje Srbija mora slijediti ukoliko želi nastaviti svoj evropski put“, poručio je Sanchez.

Podrška proširenju EU na Zapadni Balkan

Španski premijer ponovio je snažnu podršku svoje zemlje politici proširenja, naglasivši da Zapadni Balkan predstavlja sastavni dio evropske budućnosti.

„Iz perspektive Španije, nema potpune Evropske unije bez zemalja Zapadnog Balkana. Upravo zbog toga podržavamo njihovo približavanje evropskoj porodici“, rekao je Sanchez. Posebno se osvrnuo na Srbiju, ističući njen značaj za stabilnost i razvoj regiona.

„Srbija je jedna od najvećih i najvažnijih zemalja Zapadnog Balkana. Nastavit ćemo podržavati reformske procese i evropsku perspektivu kako Srbije, tako i cijelog regiona“, zaključio je španski premijer.

federalna.ba