Plan Studentske liste za BiH: učvrstiti saradnju sa RS, ni riječi o saradnji sa državom BiH

Prilog: Irena Antić Sipović

Politički program „Studentski plan“, koji definira prioritete unutrašnje i vanjske politike nove parlamentarne većine, izazvao je brojne reakcije, posebno u dijelu koji definira vanjsku politiku, a koji se, među ostalim, tiče i naše zemlje. Pitanja poput odnosa prema državi Bosni i Hercegovini, podrške Republici Srpskoj i uloge visokog predstavnika, sugeriraju da će, ako i bude dovoljno spremnosti i volje da odnos Srbije prema BiH dobije novu dimenziju, biti potrebno još više vremena i strpljenja, posebno u definiranju jasnijih stavova u vezi s ideološkim opredjeljenjima i suočavanjem s prošlošću.

Skandiranje imena doživotnog haškog osuđenika Ratka Mladića na skupovima srbijanskih studenata, spominjanje rijeke Drine ne kao granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, već kičme dviju država i jednog naroda; što je, podsjetimo, jedan od šest zacrtanih velikosrpskih ciljeva predstavljenih početkom agresije na BiH na sjednici tadašnje Skupštine srpskog naroda u BiH; sasvim očekivano rezultirali su blagom zadrškom i izostankom preuranjene euforije da će nova vlast u Srbiji okrenuti novu stranicu u najosjetljivijim regionalnim pitanjima o ideologijama, nedavnoj prošlosti i suočavanju s njom, presudama, odgovornosti, genocidu u Srebrenici. Prvi pokazatelj kursa nove vlasti u Srbiji bit će odnos prema neustavnim praznicima u RS-u, smatra Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma.

Program predviđa očuvanje ustavnog položaja i nadležnosti RS-a, najavljuje preispitivanje dosadašnje primjene bonskih ovlasti i insistiranje da se visoki predstavnik bira isključivo uz saglasnost Vijeća sigurnosti UN-a. Bolje upućeni navode da se Bosna i Hercegovina kao suverena država ne spominje u kontekstu bilateralne saradnje, već kroz prizmu entitetskih nadležnosti. Profesor Admir Mulaosmanović mišljenja je da promjenom vlasti u Srbiji ne treba očekivati velike promjene u ideološkim odnosima prema BiH.

U izbornoj noći, kada je priznao poraz, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u kontekstu budućih odnosa Srbije i RS-a, posebnu poruku imao je za Milorada Dodika.

Srbija bi primarno morala riješiti unutrašnje probleme i vratiti stvari na demokratske principe, a onda otvoriti priču sa zemljama regiona, mišljenja je politolog Mladen Mrdalj.

Studentski pokret otvorio je mogućnost da se politički fokus Srbije pomjeri s pitanja teritorijalnih ambicija na izgradnju funkcionalne države, što bi moglo doprinijeti i smirivanju odnosa u regionu, posebno s Bosnom i Hercegovinom, smatra predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko.

Promjena vlasti u Srbiji mogla bi biti prilika za redefiniranje odnosa u regionu, mišljenja je analitičar Ibrahim Prohić.

Nekoliko narednih mjeseci trebalo bi donijeti intenzivnu pragmatičnu saradnju dvije zemlje, smatra analitičar Dušan Janjić.

Profesor Miloš Šolaja, osim moguće ublažene retorike, ne očekuje velike promjene u odnosu Srbije prema BiH.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.