Perspektivna vojna imovina mora se knjižiti na državu BiH

Prilog: Amra Ličina

Knjiženje perspektivne vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu u ovoj godini ostaje ključni, ali politički sporan uvjet za integracije u NATO. Iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio obavezu knjiženja, proces se suočava s opstrukcijama, posebno iz entiteta Republika Srpska, što odgađa konačno prenošenje vlasništva s entiteta na državu.

Problem knjiženja vojne imovine jedan je od najdugovječnijih političko-pravnih sporova u Bosni i Hercegovini. On nije samo administrativno pitanje nego srž borbe za suverenitet države i ključna prepreka na putu ka NATO-u. Međunarodne institucije, uključujući NATO i OHR, ponovile su početkom ovog mjeseca upozorenje da perspektivna vojna imovina pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini. Iz OHR-a upozoravaju da je riječ o "utvrđenoj pravnoj činjenici, a ne političkom pitanju".

„U skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ, Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine i relevantnim odlukama Predsjedništva Bosne i Hercegovine, perspektivna vojna imovina predstavlja državnu imovinu u isključivom vlasništvu države Bosne i Hercegovine i, kao takva, mora biti propisno uknjižena u nadležnim javnim registrima.“

Iz NATO-a poručuju da rješavanje pitanja vojne imovine ostaje ključni dio reformi koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti na putu ka članstvu u Savezu jer knjiženje perspektivne vojne imovine na državu ostaje formalni uslov za punu aktivaciju Akcijskog plana za članstvo.

Knjiženje vojne imovine u Bosni i Hercegovini na entitete i opštine sporno je pitanje jer Ustavni sud Bosne i Hercegovine smatra da je državna imovina, uključujući vojnu, u isključivoj nadležnosti države. Međutim, to iz RS-a osporavaju, naglašavajući teritorijalni integritet entiteta. Milorad Dodik, čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata:

„Naše lokalne zajednice vape za lokacijama gdje su bile stare kasarne da razviju industrijske zone. I tamo gdje zatvorimo kasarnu otvorićemo pogone. I da zaključimo tu priču o imovini: sva javna dobra pripadaju RS-u i tako će i ostati.“

Vojni analitičar Hamza Višća ističe da je pitanje vojne imovine u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu stavova Milorada Dodika, ključna tačka spora koja direktno utječe na suverenitet države i njene euroatlantske integracije:

„Pozicija pokretne i nepokretne imovine u Bosni i Hercegovini je već odavno definisana i svako njeno knjiženje mimo knjiženja kao državne imovine i  imovine Oružanih snaga Bosne i Hercegovine predstavlja kršenje i Ustava, ali i onih poteza koji su obavezni da se urade u pravcu euroatlantskih integracija. Dakle, rješavanje pitanja i pokretne i nepokretne imovine je jedan od preduslova da bismo ušli u sistem kolektivne sigurnosti Zapadne Evrope.“

Iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine jasno presudio da je država vlasnik, u praksi se dešavaju pokušaji knjiženja na niže nivoe, pa su tako zabilježeni slučajevi gdje je Republika Srpska dodijelila neperspektivnu vojnu imovinu opštinama (npr., Višegrad) za privredne zone. Sud Bosne i Hercegovine još je ranije naložio knjiženje lokacije Veliki Žep (Han-Pijesak) na državu, ali vlasti RS-a odbijaju provesti tu presudu u svojim katastrima. Vojnu kasarnu Avtovac lokalne vlasti opštine Gacko uknjižile su kao svoje vlasništvo. Uporedo s procesom knjiženja, lokalne vlasti u Gacku donijele su odluke kojima se kasarna Avtovac priprema za daljnje ustupanje kineskom investitoru. Hamza Višća, vojni analitičar:

„Odreba visokog predstavnika se odnosi na one objekte, odnosno imovinu koja je okarakterisana kao perspektivna, dakle, ona koja će se koristiti ili se već koristi od strane Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Kada su u pitanju već učinjena knjiženja neke od imovina, potrebno je da Ministarstvo se očituje da li ta imovina jest ili nije perspektivna i u tom smislu oni moraju da pokrenu postupak isknjižavanja ukoliko je neko protivzakonito učinio knjiženje imovine.“

Godine 2006. visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo je perspektivnu vojnu imovinu kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu.

Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka utvrdilo je raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57.