Panelisti History Festa u mogu ponuditi modele gdje su integracije bile uspješne ili neuspješne

"Integracije i dezintegracije u jugoistočnoj Evropi 1914.-2024." osnovna je tema History Festa, koji je danas počeo u Sarajevu.

Panelisti iz Amerike, Kanade, Danske, BiH, Hrvatske, Srbije, i drugih država regije, različitim panelima analiziraju integracione i dezintegracione procese, koji su se manifestirali kroz dezintegracije velikih država u 20. stoljeću. Po riječima profesora Husnije Kamberovića mogu ponuditi neke modele gdje su integracije bile uspješne ili ne, kako bi bh.elite, ili elite iz jugoistočne Evrope mogle razmišljati o budućnosti integracija savremenih društava u Evropsku uniju.

Predsjednik Udruženja za modernu historiju profesor Husnija Kamberović kaže da iskustva koja panelisti pričaju o historiji mogu biti važna za političke elite, na koji se način mogu ponašati.

- Govorimo o integracijama i dezintegracijama. Kroz razgovor će komparirati o jugoslovenskom ustavu 1974. godine za koji su neki tvrdili da je početak dezintegracije Jugoslavije, da li je to doista bio početak dezintegracije ili ne, drugim riječima, da li sam ustav može biti pokretač, okidač nekih dezintegracija ili ne mora značiti koliko ovisi o stavovima političkih elita koje vode procese – pojasnio je Kamberović u izjavi za Fenu.

Važan panel je Vašingtonski sporazum i stvaranje Federacije BiH 1994. – značaj za sudbinu BiH, a po njegovom mišljenju, čini se da su tada prvi put u bh. historiji narodi postali faktori međunarodnog dogovaranja, postali su legitimni pregovarački subjekti.

Bošnjaci i Hrvati, navodi on, stvaraju Federaciju BiH, 1994.godine, a Srbi nekako ostaju po strani i još se ne zna šta se zapravo razmišljalo o toj trećoj komponenti.

Ključno je, naglašava Kamberović, da li je to bio početak dezintegracije BiH, da li je stvaranje bošnjačko-hrvatske Federacije 1994.godine ostavljalo prostora za stvaranje drugog entiteta i da li je to zapravo stvorilo mogućnosti da BiH krene ka putu dezintegracija. Koliko ti entiteti sada imaju neko pravo ili mogućnosti da vode neke dezintegracione procese ili je pak u Vašingtonskom sporazumu akcenat bio na nekim integrativnim funkcijama.

- Kroz te diskusije možemo ponuditi neke modele gdje su integracije bile uspješne ili neuspješne, kako bi bh. elite, ili elite iz jugoistočne Evrope mogle razmišljati o budućnosti integracija savremenih društava u Evropsku uniju– istakao je profesor Kamberović.

Za nas je važno, zaključio je, detektirati faktore koji su djelovali integrativno, kao što je Olimpijada, kako su građeni narativi o integraciji, koliko je Olimpijada bila integrativni faktor u bivšoj Jugoslaviji.

O toj temi je govorio istraživač sa Univerziteta u Danskoj Zlatko Jovanović, a po njegovom mišljenju, postojala su dva, za jugoslovensko društvo, važna integrativna faktora Olimpijade, a to je ekonomski i kulturološki.

- Kriza u Jugoslaviji je počela 1970. godine, a u Sarajevu su pripreme za Olimpijadu odgodile krizu za nekoliko godina. Činjenica je da krize proizvode porast nacionalizma, ne samo na Balkanu, nego i u Evropskoj uniji – pojašnjava Jovanović u izjavi za Fenu.

U tom trenutku, dodaje, u Sarajevu se gradilo, tako da nije postojao onaj osjećaj krize koji je drugdje bio sveprisutan.

- Sa kulturološkog aspekta, Sarajevo je uvijek gledano kao neka 'Jugoslavija u malom'. Na Olimpijadi je trebalo, na primjer, predstaviti hranu iz svih dijelova Jugoslavije. Projekt koji se ticao BiH istovremeno se ticao i čitave Jugoslavije. Kulturni aspekt je bio i novinarstvo. Sve je ukazivalo na to da je bilo svejedno da li je neki Slovenac dobio medalju u skijanju ili je to bio neko iz druge republike. To je bila zajednička medalja – kaže Jovanović.

Jedan od citata iz njegove knjige, kako i sam podsjeća, bio je 'Sarajlije su dale objekte, a Slovenci subjekte'. To je rezultiralo da je Jugoslavija prvi puta dobila jednu medalju na Zimskim olimpijskim igrama.

Do 9. juna, koliko traje History Fest u BiH, panelisti će analizirati i mjesto Sarajevskog atentata u izbijanju Prvog svjetskog rata i dezintegraciji Habsurške monarhije (ali i integracije Jugoslavije 1918); 100 godina od zločina u Šahovićima 1924.

Također i Značaj Ustava 1974. na dezintagraciju Jugoslavije, kao i  Balkan i evropske integracije 2024. godine, 100 godina od zločina u Šahovićima 1924. i druge teme.

U okviru osmog History Festa u Sarajevu, bit održana predavanja, doktorske radionice, ljetnja škola za studente.

Naučna predavanja održat će eminentni profesori, kao što je Paolo Fonzi (Università degli Studi di Napoli „Federico II“, Italija) koji će govoriti o talijanskoj i njemačkoj okupaciji Grčke tokom Drugog svjetskog rata, dok će Emily Greble (Vanderbilt University, USA) govoriti o balkanskim muslimanima u evropskoj historiji, a Amira Dan (York University, Toronto, Kanada) o počecima izgradnje željeznica u BiH. Dubravka Stojanović (Univerzitet u Beogradu, Srbija) o srpskim udžbenicima historije od 1913. do 2021. godine.

federalna.ba/Fena