Panel diskusija: Nacionalna društva pokretači zajedništva

Duh zajedništva oduvijek je postojao u Bosni i Hercegovini – jedna je od poruka panel diskusije o temi „Bogatstvo različitosti: značaj samostalnog i zajedničkog djelovanja nacionalnih društava za budućnost BiH.“ Diskusiju su organizovali La Benevolencija, Catholic Relief Services, u saradnji sa HKD Napredak, Bošnjačkom zajednicom kulture Preporod i Prosvjetom.

Politička i društvena situacija u bh. društvu posljednjih 10-ak godina nije sjajna, slažu se učesnici panel diskusije čija je tema bila „Bogatstvo različitosti: značaj samostalnog i zajedničkog djelovanja nacionalnih društava za budućnost BiH.“ Smatraju i da se u prvim postratnim godinama sa puno više optimizma gledalo u budućnost. Upravo zato je važno raditi na tome da društva koja nose i nacionalni prefiks mogu biti pokretači unapređenja zajedništva u Bosni i Hercegovini. Dejan Garić, predsjednik Upravnog odbora Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva „Prosvjeta“:

„Mi nismo tu da se razdvajamo. Mi nismo tu da dijelimo bilo šta, nego da, čuvajući svako svoj vlastiti identitet, da ga ugradimo i u one naše zajedničke i da, na taj način, nekako doprinesemo očuvanju, i BiH i ovog zajedničkog kulturnog, ali i društvenog tkiva koje ovdje postoji, ne decenijama, nego vijekovima.“

Nedostaje mladih kadrova koji bi bili uključeni u promovisanje bogatstva različitosti. Mladih koji bi svojim aktivnostima pokazali da ne trebamo strepiti od budućnosti. Posao sva četiri društva, kažu, nije politika nego kultura. Posljednje tri godine imaju tradicionalni zajednički projekat koji se zove „Sazvučja.“ Predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društvo „La Benevolencija“ Vladimir Andrle:

„Ono što je ideja svega ovoga jeste da mi pokažemo da mi možemo zajedno, da mi moramo zajedno i da ne možemo, što je najbitnije, ne možemo jedni bez drugih. Jer, jedni bez drugih svi, čini mi se, nekako, prestaćemo postojati.“

Kultura je postala poveznica naroda Bosne i Hercegovine. I, kao takvu, vrijedi je njegovati. Stoga smatraju da su ova društva osnov kulture u Bosni i Hercegovini već 120 godina. Nikola Čiča, predsjednik Hrvatskog Kulturnog društva „Napredak:

 „Smatram da puno toga ova Društva vraćaju narodima BiH nego što dobijaju od bilo koje razine vlasti. Naravno, ako bi govorili samo o nekretninama koja ova društva imaju, mislim da o tome možemo razgovarati cijeli dan.“

Zajednički zaključak je da su organizacije kulture nada Bosne i Hercegovine i najzdraviji dio bh. društva. Jer, mnogim teškim, pa i traumatičnim pitanjima, društvenim sporovima, pristupaju na prirodan i zdrav način. Sanjin Kodrić predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“:

 „Mi ne bolujemo od traume identiteta, kao što je to često slučaj u našem društvu. Mi ne bolujemo od identitetskih konflikta, sukoba. Mi identitete naroda BiH, njihove posebnosti, naše zajedničkosti, doživljavamo kao nešto prirodno.“

Svaki narod Bosne i Hercegovine ima svoje posebnosti. Njihovi identiteti, takođe, trebaju biti nešto što ih povezuje, a ne razdvaja. I zato treba gajiti bogatstvo različitosti.