„Pa šta ako postoji rupa? Most se nije srušio": Stanovnici Kijeva ne strahuju zbog napada na mostove
Dok ruski projektili oštećuju mostove koji povezuju dijelove Kijeva, stanovnici ukrajinske prijestolnice nastavljaju prelaziti preko oštećenih saobraćajnica, uprkos opasnosti i sve većim poteškoćama u svakodnevnom životu, opisuje Dan Sabbagh za The Guardian.
Mykola očekuje da će svojim dotrajalim bež putničkim minibusom dnevno između 20 i 24 puta proći pored rupa na kolovozu oštećenog Sjevernog mosta u Kijevu, nastalih tokom ruskog napada balističkim projektilima u utorak.
Autobusi su sada jedina motorna vozila kojima je dozvoljen prelazak preko ovog inače prometnog višetračnog mosta. Na putu prema centru grada moraju zaobilaziti oštećenja na asfaltu, koristeći jedinu prohodnu saobraćajnu traku.
– Pa šta ako postoji rupa? Most se nije srušio. Morate znati ponešto o izgradnji mostova – kaže 65-godišnji Mykola, upravljajući napola popunjenim autobusom koji se kreće prema zapadu.
Mykola vozi maršrutku, privatni jednospratni minibus, čiji su vozači u Kijevu poznati po tome što istovremeno razgovaraju, puše i naplaćuju karte, nastojeći što brže prevesti putnike kako bi pretekli konkurenciju.
Putnici kartu plaćaju gotovinom, po cijeni od 25 grivni (oko 0,95 KM), a jedan od njih obično preuzima neformalnu ulogu prikupljanja novca i vraćanja kusura u ime vozača. Ovog puta taj zadatak pripao je novinaru Guardiana kako bi mogao obaviti intervju.
– Bilo bi veoma teško uništiti most. Za to bi bio potreban ogroman broj projektila, a ako ga pogode jedan ili dva, to ne bi bio kraj svijeta – nastavlja Mykola.
Njegova procjena, iznesena za volanom, zasad se pokazala tačnom. Do podneva su rupe na mostu bile prekrivene, možda kako bi se izbjeglo uznemiravanje putnika koji gledaju prema rijeci Dnjepar ispod mosta.
Rusija pokušava prekinuti saobraćajne veze između dijelova Kijeva
Uz napade na elektroenergetski sistem, grijanje i vodosnabdijevanje ukrajinske prijestolnice, Rusija od početka oktobra napada i kijevske mostove, nastojeći odsjeći centar grada na zapadu od novijeg, pretežno stambenog istočnog dijela, u kojem živi približno trećina stanovništva.
Moskva je ove sedmice još dva puta napala mostove. Prvi napad izveden je u utorak, ali je ostao u sjeni ukrajinskog djelimičnog uništenja cestovnog dijela Krimskog mosta.
Drugi napad uslijedio je tokom burne noći u četvrtak, nekoliko sati nakon što je Vladimir Putin obećao „mnogo bolniji“ odgovor na uništavanje projekta kojem pridaje poseban značaj.
Do petka je Južni most, drugi veliki cestovni most u Kijevu, omogućavao saobraćaj motornih vozila samo u smjeru od istoka prema zapadu.
Slična ograničenja uvedena su i na novom Podilskom mostu, koji je oštećen u petak rano ujutro.
Gradonačelnik Kijeva Vitali Klitschko pozvao je stanovnike da izbjegavaju putovanja automobilima nakon noći u kojoj je poginulo šest osoba.
Sjeverni most ostao je otvoren za javni prijevoz, kao i za bicikliste, korisnike električnih romobila i pješake spremne suočiti se s vlažnim kasnojesenskim vremenom i upozorenjima na raketne napade i napade dronovima.
Ispod mosta već su počeli zemljani radovi za postavljanje privremenog pontonskog mosta, jednog od osam planiranih za slučaj najnepovoljnijeg razvoja situacije.
Stručnjaci upozoravaju na ranjivost saobraćajne infrastrukture
Dmytro Bespalov, stručnjak za planiranje saobraćaja s Kijevskog nacionalnog univerziteta za građevinarstvo i arhitekturu, izjavio je da je teško uništiti viseći most poput Sjevernog mosta.
Takvi mostovi imaju „čvrstu konstrukciju i velike mogućnosti popravke“, što znači da se oštećenja uglavnom mogu sanirati.
Iako su na kolovozu nastale rupe, noseće konstrukcije mosta zasad nisu oštećene, dodao je.
Pretpostavlja se da je Rusija balističkim projektilima pokušavala pogoditi noseći stub mosta, što zahtijeva izuzetno precizan i teško izvediv napad.
Upravo je takav rezultat Ukrajina postigla tokom završne faze složenog napada na Krimski most, čiji se dio srušio nakon što je krstareći projektil Flamingo pogodio njegov noseći luk.
Ipak, Bespalov upozorava da bi Kijev mogao biti strateški ugrožen ukoliko Rusija mostove napadne „desetinama ili stotinama“ projektila, jer grad ni prije rata nije imao dovoljno mostova.
– Kijev je 2021. godine bio na trećem mjestu u Evropi prema saobraćajnim gužvama, prema TomTomovom indeksu, iza Istanbula i Moskve – rekao je.
Pontonski mostovi ne mogu zamijeniti postojeću infrastrukturu
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost korištenja pontonskih mostova kao alternativnih saobraćajnih pravaca.
Njihov kapacitet znatno je manji od kapaciteta postojećih mostova.
– Bilo bi potrebno 20 pontonskih mostova da bi se osigurala polovina sadašnjeg kapaciteta – objasnio je Bespalov.
Osim toga, pontonski mostovi mnogo su ranjiviji na raketne napade i napade dronovima.
– Mislim da ne bi bilo moguće koristiti pontonske mostove tokom crvenog alarma za raketnu opasnost ili žutog alarma za dronove – upozorio je.
Jedan od razloga je i opasnost da vozila završe u vodi.
Stanovnici Kijeva poručuju da su se navikli na ratne izazove
Na prvoj prometnoj autobuskoj stanici na istočnoj, lijevoj obali Dnjepra, 40-godišnja Nataliya i 39-godišnja Iryna spremne su prijeći Sjeverni most.
Kažu da su se odavno navikle na poteškoće koje donosi rat.
– Najvažnije je izdržati prva 24 sata kod kuće nakon početnih neugodnosti, a onda ćemo se prilagoditi – rekla je Nataliya, stručnjakinja za korisničku podršku.
Iryna je dodala da stanovnici ne žele dopustiti da ih napadi obeshrabre.
– Ako počnemo očajavati, to je upravo ono što oni žele. Most se može izgraditi. Najvažnije je da u trenutku napada u blizini nema civila ni vojnog osoblja. To je samo beton, ništa više. Ili će ga popraviti ili će smisliti nešto novo – kazala je.
Takav stav karakterističan je za stanovnike koji su ostali u Kijevu, a koji se već suočavaju s višesatnim prekidima u snabdijevanju električnom energijom i nedostatkom grijanja, dok najhladniji dio zime tek dolazi.
Ljudi nastoje rješavati probleme kako se pojavljuju, umjesto da pretjerano brinu o onome što bi se moglo dogoditi.
Ipak, to nije uvijek jednostavno zbog svakodnevnih napada, uključujući i napad izveden tokom dana u četvrtak, kada je dron eksplodirao u blizini Ambasade Nizozemske.
Građani se pripremaju i za najteže scenarije
Oleksandr, 42-godišnji građevinski radnik, čekao je prelazak preko mosta.
– Ako mostovi budu uništeni, morat ćemo otići – priznao je.
U tom slučaju on i supruga preselili bi se u kuću njenih roditelja na drugoj strani rijeke.
– Kupio sam im generator, imaju vlastiti bunar. Bunar smo već iskopali tokom rata. Ranije su imali grijanje na plin, ali smo ga prebacili na drva. Pripremamo se – rekao je Oleksandr.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.