Izložba ‘Sejseni – Djevojački miraz’ je svjedočanstvo ženske baštine Livna

„Sejseni – Djevojački miraz“ naziv je druge po redu izložbe koju je povodom tridesetogodišnjeg jubileja svog osnivanja Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno organizirao za svoje sugrađane, ali i širu publiku. Izložba obuhvaća razdoblje od kraja 19. te kroz cijelo 20. stoljeće, a fotografijom zaprežnih kola iz prve polovice 20. stoljeća kojima se prevozi nevjestino ruho već je u katalogu izložbe dočarana ta ne tako davna prošlost.

Tradicijski predmeti predstavljeni izložbom “Sejseni” svjedočanstvo su vremena koje govori o kulturi livanjskog kraja. Baština je to koja objedinjuje svadbene običaje s tradicijskim tekstilnim rukotvorstvom, a sadržaj je ovisio o pripadnosti seoskoj ili gradskoj kulturi.

“U gradskoj kulturi ćemo naći veći brojh predmeta koji su sklad orijentalnog i zapadnoeuropske kulture, dok u seoskoj kulturi možemo vidjeti predmete koji su uglavnom srednjoeuropskog nasljeđa, kao što je, npr., tunika dalmatika i uglavnom predmeti koji su izrađeni od domaće sirovine kao što je vuna i lan”, pojašnjava Jela Duvnjak, autorica izložbe i voditeljica etnografske zbirke Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno.

“Htjeli smo odati počast našim Livanjkama, vrijednim ženama koje, unatoč teškim životnim uvjetima radu u polju, u kućanstvu, nikad nisu sjedile skrštenih ruku nego su vrijedno kroz cijelu godinu, a pogotovo u zimskom razdoblju pripremale ruho za svoje djevojke”, ističe Dražena Džeko, ravnateljica i dokumentaristica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno.

Budući da su miraz i djevojačko ruho bili specifični za patrijarhalno društvo, postavljanje izložbe bio je poseban izazov i za njenog mladog autora, koji ističe kako ona uz edukativni ima još jedan vrlo bitan aspekt.

“Predstavljamo tradicijsku kulturu, ali koja je isključivo vezana za ženski svijet, nešto šta nije često ni u povijeti etnologije bilo samo po sebi promatrano, tako da s jednog kritičkog aspekta promatramo našu povijest, promatramo ulogu žene u našem društvu i kako se ona kroz 20. stoljeće mijenjala”, navodi Ivo Dalić, magistar povijesti i umjetnosti i koautor izložbe.

Premda neravnopravna u ta davna vremena, žena je po običajnim normama ipak imala neprikosnoveno pravo na svoje ruho i nakit.

“Njena obitelj, odnosno, njena djeca imala su pravo nasljedstva. To bi se događalo u slučaju njene prerane smrti, ili ako bi ostala udovica i htjela se ponovo udati ona je imala pravo raspolagati svojim sejsenima - to je bilo njeno vlasništvo u patrijarhalnoj i mnogočlanoj obitelji”, istaknula je Duvnjak.

Ova, jedna od ljepših etnografskih izložbi u kojoj se kroz djevojački miraz miješaju različiti kulturološki utjecaji posjetiteljima bit će dostupna dva mjeseca, a nakon toga ustupit će mjesto novim sadržajima, jer 30 godina postojanja valja dostojno obilježiti.