Otpad nije smeće – nauči kompostirati

Razvoj ekološke svijesti jednog društva, izuzetno je važna komponenta. Kao primjer nam svjedoči grupa poduzetnih žena, u predgrađu Mostara, koja je odlučila pokazati sugrađanima kako se proizvodi "crno zlato", dok se istovremeno štedi novac te značajno smanjuje količina otpada. Odlučile su da velike količine biološkog otpada iz domaćinstva i vrtova, koji inače završava na gradskoj deponiji „Uborak“, iskoriste kao sirovinu. Inače, Mostarci se već godinama bune protiv gradske vlasti zbog, kako kažu, nezakonitog upravljanja pretrpanom gradskom deponijom i njenog otrovnog utjecaja na okolinu.

Iako se Mostar često povezuje s ekološkim problemima, hrabri pojedinci, ipak se odlučuju za pozitivne promjene. Udruženje žena „Vrba“, iz predgrađa Mostara, učestvovale su u projektu “Otpad nije smeće – nauči kompostirati“. Medina Gosto, predsjednica Udruženja žena “Vrba“:

„Kroz ovaj projekat, obuhvaćena je 21 žena, tako da su one dobile kompostere. Također, uključili smo i u našoj mjesnoj zajednici Osnovnu školu „Gnojnice“ koja je inače kao ekoškola učila o tome, uključili smo ih u ovaj projekat, jer je bitno da i mlade generacije podignu svijest.“ 

Agronom Maid Maksumić, kaže da je biološki otpad svaki otpad biljnog porijekla, poput kore oguljenog voća i povrća ili ostataka hrane iz kuhinje, odnosno otpad iz vrtova poput korova, pokošene trave ili lišća. Jednostavnim i prirodnim procesom truljenja, ovaj otpad se u komposterima pretvara u organsko đubrivo ili “crno zlato":

„Kompostiranje je odvajanje organskog otpada, to je velika dragocjenost, podloga za stvaranje jedne zdrave materije, za rast i razvoj biljaka.“

Proces kompostiranja može trajati i par mjeseci, zato su važni i adekvatni uslovi, posebno je olakšavajuća okolnost onome ko ima svoju privatnu kuću. Medina Gosto ističe:

„Mi živimo u prigradskom naselju i radimo obično na projektima za koje mislimo da mogu trajati i poslije obavljenih svih aktivnosti na njima.“

Na kompostiranju se dobiju velike uštede, a može se razviti i privatan posao.

„Evo znamo kako na Uborku sve to djeluje, kakva je ta priča, da je ta deponija prenatrpana, ali, eto, i malim koracima da se krene, da se probudi svijest kod ljudi“, kazao je Maid Maksumić.