Otkupna cijena pšenice još uvijek nepoznata, ratari zabrinuti
Ulaganja u proizvodnju sve manje isplativa, a domaća sirovina prijeko potrebna. Bh. proizvođači u iščekivanju otkupne cijene hljebnog žita - da li će moći obezbijediti neophodne količine?
Ozimi usjevi u dobrom su stanju, tvrde ratari koji ovih dana kalkulišu s mogućim prinosom i cijenom pšenice. Zbog visokih cijena repromnaterijala ove godine nisu primijenili sve agrotehničke mjere.
"Ove godine smo izostavili jednu prihranu, idemo samo s jednom, to je u odnosu na prošlu godinu umanjeno za 50% zbog cijene koja je više nego visoka", priča proizvođač Boško Radić.
"Baca se đubrivo, ali ni približno u količinama kao prethodnih godina. Smanjuje se jer je to finansijski nemoguće izdržati. Za svojih 45 godina nisam zapamtio ovako skupe repromaterijale”, dodaje proizvođač Drago Tomić.
Unaprijed brinu i zbog još uvijek nepoznate otkupne cijene pšenice. Od nadležnih traže pomoć pri formiranju cijene. Sve ispod 70 feninga po kilogramu, kažu, za ovako skupu godinu je neprihvatljivo, a proizvodnja neodrživa. U veliku proljetnu sjetvu ovih dana ušlo je znatno manje proizvođača u odnosu na prethodne godine.
"Iza mene su njive u korovu. I nije to nikakvo čudo, biće toga još. I ja sam samanjio proizvodnju za 30%, i vjerovatno ću za još 20%", ističe Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
"Iz godine u godinu govorimo o tome da se pokriju troškovi. Ovo mehanizacije što se obnovi, to 90% ljudi digne kredit, a primorani su da to zanove. Uzmimo u obzir i da ima 30% podsticaja na neku mašinu, ali isto tako i cijena željeza skače, tako da su i mašine u odnosu na prošlu godinu poskupjele”, naglašava proizvođač Boško Radić.
A dotrajalost nije jedini razlog zbog čega su ratari primorani na obnovu poljoprivredne mehanizacije, problem je i nedostatak radne snage.
"Primorani smo zbog manjka radne snage da kupujemo i veće prskalice i rasipače i mašine", ističe Radić.
Ministarstvo poljoprivrede RS-a već treću godinu kroz svoj pravilnik o kapitalnim investicijama podržava obnovu mehanizacije. Na lokalnom nivou, poljoprivredi je ove godine na raspolaganju 1,7 miliona KM, iz Agrarnog fonda, a ova podrška ima za cilj da se proizvođači opredijele da osiguraju proizvodnju na otvorenom. Očekuje se da će ovogodišnji Pravilnik o podsticajima biti operativan već krajem ovog mjeseca.
federalna.ba