Otkriće kod Aleksandrije: Pronađen drevni egipatski luksuzni brod opisan prije više od 2.000 godina

Arheolozi su u vodama kod obale Aleksandrije otkrili izuzetno rijedak i senzacionalan nalaz – drevni egipatski brod za uživanje, koji se savršeno poklapa s opisima koje je još u prvom stoljeću prije nove ere zabilježio grčki historičar Strabon. Otkriće je izazvalo veliko uzbuđenje u arheološkim i naučnim krugovima, jer je riječ o prvom materijalnom dokazu postojanja ovakve vrste plovila iz perioda ranog rimskog Egipta.

Aleksandrija – jedna od najveličanstvenijih antičkih metropola

U vrijeme svoje najveće slave, Aleksandrija je bila jedan od najraskošnijih gradova antičkog svijeta. Grad su krasili veličanstveni hramovi, kraljevske palače i čuveni svjetionik Faros, visok oko 130 metara, koji je spadao među sedam svjetskih čuda antičkog doba. Aleksandrija je bila središte političkog, trgovačkog i kulturnog života Mediterana, ali i mjesto luksuza, rituala i zabave.

Upravo u tom kontekstu treba posmatrati novo otkriće – luksuzni brod namijenjen kraljevskom dvoru i bogatoj eliti, korišten za svečane plovidbe, ceremonije i javne festivale.

Brod s paviljonom i raskošnom kabinom

Otkriveni brod datira iz prve polovine prvog stoljeća nove ere. Dugačak je oko 35 metara, širok približno sedam metara, a prema procjenama istraživača, za njegovo upravljanje bilo je potrebno više od 20 veslača. Konstrukcija plovila ukazuje na izuzetno vještu brodogradnju – pramac je ravan, dok je krma zaobljena, što je omogućavalo sigurnu plovidbu u vrlo plitkim vodama.

Središnji dio broda bio je namijenjen paviljonu s luksuzno uređenom kabinom, što dodatno potvrđuje da nije riječ o trgovačkom ili ratnom brodu, već o plovilu za uživanje i reprezentaciju.

Pronađen kod potopljenog ostrva Antirhodos

Brod je pronađen u blizini potopljenog ostrva Antirhodos, koje je u antičko doba bilo sastavni dio Portus Magnusa – velikog aleksandrijskog lučkog kompleksa. Nalazio se na svega sedam metara dubine, prekriven s oko metar i po sedimenta, što je doprinijelo izuzetno dobrom očuvanju drvenih dijelova konstrukcije.

Jedinstvenost broda u početku je zbunila istraživače. Voditelj projekta, francuski pomorski arheolog Franck Goddio, priznao je da je isprva smatrao kako se radi o dva broda položena jedan na drugi, zbog neobične kombinacije građevinskih elemenata.

Brod kakav je opisao Strabon

Pored arheološke vrijednosti, nalaz ima i izuzetnu historiografsku važnost jer odgovara zapisima Strabona, koji je Aleksandriju posjetio između 29. i 25. godine prije nove ere. On je detaljno opisivao luksuzne brodove koje je koristio kraljevski dvor, kao i mase ljudi koji su u njima svakodnevno slavili, plesali i svirali tokom vjerskih i javnih festivala.

Prema riječima Francka Goddia, ovo je prvi put da je takav brod zaista pronađen, iako su slična plovila bila poznata iz antičkih tekstova i umjetničkih prikaza, poput čuvenog mozaika iz Palestrine, na kojem su prikazane manje verzije ovakvih brodova.

Moguća veza s Hramom Izide

Najnovije otkriće nalazi se manje od 50 metara od Hrama boginje Izide, jednog od najvažnijih vjerskih centara antičke Aleksandrije, koji Goddio i njegov tim već godinama istražuju. Pretpostavlja se da je brod potonuo oko 50. godine nove ere, tokom katastrofalnog uništenja hrama.

Niz snažnih zemljotresa i plimnih talasa doveo je do potapanja velikih dijelova aleksandrijske obale, uključujući palače, hramove i luke. Ipak, postoji i druga teorija – da je brod imao ritualnu funkciju.

Sveti brod boginje mora

Goddio ne isključuje mogućnost da je riječ o svetoj barci korištenoj u vjerskim ceremonijama, posebno tokom rituala navigatio Isidis. Riječ je o procesiji u čast boginje Izide, tokom koje je kroz luku prolazilo bogato ukrašeno plovilo – Navigium – simbolizirajući sunčevu barku Izide, zaštitnice mora i plovidbe.

Dodatnu misteriju otkriću daju i grčki grafiti pronađeni na centralnom dijelu broda. Njihovo značenje još nije dešifrovano, ali istraživači vjeruju da bi mogli pružiti dragocjene informacije o posadi, namjeni broda ili vjerskom kontekstu njegove upotrebe.

Otkriće koje otvara nova pitanja o antičkom životu

Iako su istraživanja još u ranoj fazi, stručnjaci smatraju da bi brod mogao značajno doprinijeti razumijevanju svakodnevnog života, religije, luksuza i zabave u ranom rimskom Egiptu. Profesor Damian Robinson, direktor Oksfordskog centra za pomorsku arheologiju, istakao je da se radi o vrsti broda kakva do sada nikada nije pronađena.

Prema UNESCO-vim pravilima o zaštiti podvodne kulturne baštine, olupina broda neće biti izvađena na površinu, već će ostati na morskom dnu. Istraživanja će se nastaviti, a arheolozi ističu da je do sada istražen tek mali dio ovog izuzetno bogatog područja.

Iskopavanja kod obale Aleksandrije biće nastavljena, a stručnjaci vjeruju da se ispod mora kriju još mnoga otkrića koja bi mogla promijeniti naše razumijevanje antičkog svijeta.

federalna.ba/The Guardian