Osma godina mandata Vlade HNK-a
Hercegovačko-neretvanski kanton nikad do kraja nije konstituisao vlast izabranu na izborima 2018. godine. Tako je Vlada tamo ušla u osmu godinu mandata. Kakvog - pitali smo i njih samih, ali i one koji njihov rad prate.
„Razgovarali smo jedno godinu dana sa SDA, razgovarali jedno značajno vrijeme i s SBB-om, a jedno vrijeme smo značajno razgovarali s SDP-om. Moram priznati, žao mi je da nisu imali hrabrosti prihvatiti načela utemeljenja nove Vlade“, riječi su predsjednika Vlade HNK-a Nevenka Hercega (HDZ BiH).
Načela koja je Herceg kao mandatar za sastav Vlade nudio nakon izbora 2018. godine predviđala su višestranačku vladu, utemeljenu na rezultatima izbora. Je li problem bio u ponudi ili pregovaračima – nema više potrebe ni pitati, jer se došlo do kraja mandata. U ovom slučaju, tehničkog mandata Vlade, kojoj u takvim okolnostima, kaže Herceg, i jeste i nije bilo teško raditi: „Teško je da svaki put morate imati konsenzus, od svake točke dnevnog reda jer je odnos 6-6. U tom odnosu morate imati stalno konsenzus, a s druge strane – nije, jer polazite od toga da morate imati, nemate pravo na drugačije postupanje“.
Sličan stav imaju, čini se, i u stranci čiji ministri čine onih 6 nasuprot 6 Hercegovih. Neslaganja ima, kažu.
„Ove nekakve razmirice unutar Vlade - njih je bilo, njih će biti. Ali čini mi se da procesi teku, čini mi se da budžetski korisnici uglavnom dobiju ona sva sredstva koja planiraju“, ističe ministar finansija HNK-a Adnan Faladžić (SDA).
No, za opoziciju iz skupštinskih klupa – to i jeste problem. Vladu nazivaju vladom budžetskih korisnika, nikako vladom 270 hiljada građana koji pune budžet težak 240 miliona maraka.
„Oni ga najvećim dijelom prazne za onih 8 hiljada budžetskih korisnika koji imaju sreću da rade u pojedinim segmentima. Ali nisu plate ustavna nadležnost Vlade, nego funkcionisanje sistema. To što vi povećate platu doktoru – nije doktor jedini segment zdravstvenog sistema. Negdje im se pacijent izgubio“, upozorava SDP-ov kantonalni zastupnik Aner Žuljević.
Povećanje plata doktorima i medicinarima, prosvjetarima, policiji i svim drugim budžetskim korisnicima predstavljalo se kao uspjeh. No, do radničkih se prava uglavnom dolazilo izlaskom na ulicu. Ponekad i mjesecima, jer su se resorni ministri i Vlada na pregovore teško odazivali. Baš kao što se ne odazovu uvijek na novinarske pozive. Ne uvijek i ne svi – kažu novinari koji rad Vlade prate. Ali generalno, nezadovoljstva odnosom Vlade HNK-a prema medijima i javnosti uopće - ima.
„Sva nesposobnost komunikacije, kako prema medijima tako i prema građanima, odrazila se početkom pandemije, kada su krenule vanredne presice i kad su počeli dovoditi nebitne likove da kažu ljudima stvarno stanje“, ističe Denis Kapetanović, novinar portala Bljesak.
Novinarka Dnevnog avaza Meliha Smajkić ističe da postoje postoje ministri koji dostupni novinarima, a i oni kojima ne pada na pamet da se jave ili da odgovore na tražene upite.
I tako već 7 godina, jer u ministarske i premijersku fotelju ovaj je sastav Vlade sjeo još 2015. godine. Ozbiljnije se nikad u koštac nisu uhvatili s krupnim stvarima - zdravstvene ustanove u HNK-u i dalje su u dugovima, u školama je djece sve manje jer natalitet opada, policiji nedostaju ljudi - i na terenu i u upravi.
federalna.ba