Organizirana konferencija “Novinarstvo kao prvi nacrt historije“

“Novinarstvo kao nacrt historije” naziv je završne međunarodne konferencije posvećene iskustvima ratnog izvještavanja iz BiH i regije. Novinski izvještaji domaćih i stranih dopisnika sa ratišta na području bivše Jugoslavije predstavljali su značajan dokazni materijal u procesima pred Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju. Novinari su tokom svjedočenja govorili o iskustvima tokom ratnog izvještavanja, s osvrtom na rat u Ukrajini.

U dugogodišnjim suđenjima pred Haškim tribunalom, ratni novinari su predstavljali vrijedan dokazni materijal. Iznoseći svoje tekstove, fotografije i videosnimke zabilježene na ratištima bivše Jugoslavije, doprinosili su u radu Suda. Jedan od primjera je i novinar Alija Lizde, koji je svjedočio protiv Jadranka Prlića i ostalih. To je rezultiralo da 2013. godine prvostepenom presudom budu osuđeni na 111 godina zatvora.

“Bilo mi je drago na jedan način što sam otišao tamo da mogu da ispričam tu priču nekim ljudima koji će donijeti objektivnu presudu, kao što je na kraju krajeva bila. Ima ljudi koji misle da ako o tome ne pričaju, ako šute - da će to, kao, nešto biti bolje. Ja ne kažem da treba od toga živjeti, ali ne treba to zaboraviti”, ističe Lizde.

Ratna retorika 90- tih i propaganda koja se tada širila u medijima ponavlja se danas u ratom zahvaćenoj Ukrajini. Što pokazuje koliko su sloboda medija i svjedočenja novinara od suštinskog značaja za dokazivanje. Jer, praksa je, nažalost, pokazala da se strašni zločini uvijek poriču.

“Kada počne rat, prva žrtva je istina. U Ukrajini BBC-ov novinar Jeremy Bowen jutros govori upravo tome šta je učinjeno tamo i mogućnosti da se neki događaji okvalifikuju kao ratni zločini i govori o svoje četiri svedočenja pred Haškim tribunalom zbog rata na prostoru bivše Jugoslavije. 30 godina nakon onoga što se dešavalo na ovom prostoru ponovo prisustvujemo istim događajima, istim pitanjima”, upozorava Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo.

Više od 2 i po hiljade medijskih dokaza nastalih tokom sukoba na području bivše Jugoslavije nalazi se u arhivu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, a 31 novinar dao je svoje iskaze pred sudom. Tokom svjedočenja novinari su govorili o svom iskustvu za vrijeme ratnog izvještavanja, te opisivali susrete s optuženima, njihovim saradnicima i žrtvama. Odluka novinara da svjedoče, podijelila je medijsku zajednicu. Dok su jedni podržavali, drugu su se brinuli kako će ta odluka utjecati na neutralnost medija.

“Upravo su novinari ti prvi koji svjedoče događanjima u sukobima i ratovima i svakako da njihovi medijski sadržaji mogu odigrati vrlo važnu ulogu u procesima koji dolaze poslije. Sva počinjena zvjerstva moraju biti istražena, a svi mediji i novinari igraju veoma značajnu ulogu u ovome”, poručuje Jan Waltmans, ambasador Kraljevine Nizozemske u BiH.

Prije 30 godina jedini izvor informacija bili su novinari, dok danas, zahvaljujući društvenim mrežama, od infomacije nas dijeli samo jedan klik. Ali, taj klik može biti mač sa dvije oštrice. Čemu svjedočimo, nažalost, i danas. O istini, pa i ovoj ružnijoj, novinari svjedoče kroz epohe. Koliko je njihovo pero važno, govori nam činjenica da su upravo novinari prvi put bili svjedoci - i to upravo pred Haškim tribunalom.

federalna.ba