Optužbe na upotrebu zabranjenog oružja: Bijeli fosfor ponovo nad južnim Libanom?

Nove optužbe o mogućem kršenju međunarodnog humanitarnog prava dolaze iz južnog Libana, gdje istraživači organizacije Human Rights Watch tvrde da su identificirali ponovnu upotrebu bijelog fosfora u napadima izraelskih snaga. Prema njihovim navodima, analiza snimaka i fotografija pokazuje karakteristične eksplozije artiljerijskih projektila koji oslobađaju ovu kontroverznu supstancu iznad naseljenih područja.

Kako je identificirana upotreba bijelog fosfora

Istraživači su fokusirali pažnju na specifičan vizuelni trag koji ostavlja municija tipa M825 kalibra 155 mm. Kada se takav projektil rasprsne u zraku, oslobađa filcane umetke natopljene bijelim fosforom, stvarajući prepoznatljiv oblak dima neobičnog oblika. Upravo taj „potpis“ omogućio je, kako tvrde iz Human Rights Watcha, verifikaciju osam snimaka i fotografija snimljenih iznad grada Yohmor u prvim danima izraelske ofanzive povezane s ratom u Gazi.

Od tada su se pojavili dodatni videozapisi koji navodno prikazuju slične eksplozije širom južnog Libana. S obzirom na to da je, prema procjenama, oko 800.000 ljudi raseljeno iz tog područja nakon što su izraelske snage naredile evakuaciju, stručnjaci upozoravaju da bi mnogi incidenti mogli ostati nedokumentirani.

Šta je bijeli fosfor i zašto je sporan

Bijeli fosfor je hemijska supstanca koja se koristi u artiljerijskim granatama, bombama i raketama. U kontaktu s kisikom spontano se pali i može gorjeti na temperaturama do 800 stepeni Celzijusa, pri čemu stvara gust dim.

Vojske ga često koriste za stvaranje dimne zavjese, označavanje meta ili osvjetljavanje terena, što vojni pravnici smatraju dozvoljenim u određenim okolnostima. Međutim, njegova upotreba u blizini civilnih područja izaziva ozbiljne kontroverze jer može izazvati požare, teške opekotine i ispuštanje otrovnih plinova.

U međuvremenu, borbe između izraelskih snaga i boraca Hezbollaha u južnom Libanu dodatno su se intenzivirale. Uprkos snažnoj zračnoj kampanji, izraelske snage suočavaju se s jakim otporom na terenu. Tokom posljednjih dana zabilježeni su napadi na ključnu infrastrukturu – ceste, mostove, benzinske pumpe i medicinske centre – što dodatno izolira jug Libana od ostatka zemlje i otežava humanitarnu situaciju.

Dugoročne posljedice po okoliš i stanovništvo

Istraživanja ukazuju da bi posljedice upotrebe bijelog fosfora mogle biti dugotrajne i višeslojne. Arhitekt i istraživač Ahmad Beydoun s Tehničkog univerziteta u Delftu dokumentirao je gotovo 250 slučajeva upotrebe bijelog fosfora između oktobra 2023. i novembra 2024. godine. Prema njegovim podacima, 39% tih slučajeva dogodilo se u naseljenim područjima, dok je ostatak zabilježen na poljoprivrednom zemljištu i u šumama.

Prema izvještaju organizacije Public Works Studio, ova vrsta oružja spalila je više od 2.000 hektara zemljišta u južnom Libanu, uključujući guste šume i obradive površine. Osim trenutnih razaranja, bijeli fosfor može ostati u tlu i ponovno se zapaliti kada ga poljoprivrednici slučajno otkriju, čime predstavlja trajnu opasnost za povratnike.

Izvještaj također upozorava na hemijske posljedice – nakupljanje fosforne kiseline i teških metala poput kadmija, olova i cinka, što može smanjiti plodnost tla, narušiti ekosisteme i dugoročno ugroziti poljoprivrednu proizvodnju.

Reakcije i negiranja

Izraelska vojska zasad nije direktno komentirala konkretne navode o Yohmoru. Glasnogovornik IDF-a izjavio je da postoji mogućnost vizuelne zabune između različitih vrsta dimnih granata te upozorio na oprez pri donošenju zaključaka samo na osnovu snimaka.

S druge strane, izraelski ambasador pri UN-u Danny Danon nije direktno odgovorio na optužbe, ali je istakao da Izrael poduzima mjere kako bi smanjio civilne žrtve, uključujući pozive stanovnicima juga Libana da se povuku prema sjeveru.

Vojna strategija ili prisilno raseljavanje?

Prema riječima istraživača Beydouna, obrasci korištenja bijelog fosfora mogli bi ukazivati na širu strategiju. On smatra da se ova supstanca koristi za spaljivanje vegetacije kako bi se smanjila mogućnost skrivanja boraca, ali i potencijalno kao sredstvo pritiska na stanovništvo da napusti to područje.

„To je praktičan alat za spaljivanje terena – možda i način da se ljudi istjeraju i stvori tampon-zona uz granicu“, rekao je.

Dok međunarodna zajednica prati razvoj situacije, optužbe o upotrebi bijelog fosfora ponovo otvaraju pitanje granica dozvoljene vojne sile i zaštite civila u jednom od najosjetljivijih sukoba današnjice.

federalna.ba