Opća bolnica u Tešnju obilježila 30 godina postojanja
Opća bolnica u Tešnju, jedina zdravstvena ustanova ovog tipa u ZDK, ovih je dana obilježila 30 godina postojanja. Nastala od dijelova zdravstvenog sistema dobojskog Regionalnog medicinskog centra „23. avgust“ 1992. godine, kao Ratna bolnica od 1994. godine, kada je proglašena Općom, bolnica u Tešnju je kadrovski i tehnički jačala i danas spada u red najuspješnijih zdravstvenih ustanova u našoj zemlji.
Ovdje su ponosni na regionalni naučno-stručni skup „Pulmološki dani“ koji se organizira desetak godina, kao i na „Evropsku školu spirometrije“, ali i na obnovljenu saradnju sa recentnom plućnom klinikom Golnik u Sloveniji. Početaka bolnice sjećaju se oni koji su je podizali.
„Jedno šest mjeseci ja sam bio i hirurg i pedijatar, i ljekar opšte prakse i farmaceut. Morao si", kaže Ibrahim Ramić, zdravstveni radnik u penziji.
Sa 240 uposlenih, od čega je 60 nemedicinskog kadra, 170 kreveta od čega je stotina na Kantonalnom plućnom odjelu koji zbrinjava oko 340.000 pacijenata i savremenom opremom, ova bolnica mnogo znači stanovnicima Tešnja, Maglaja, Usore, Doboj Juga, ali i cijelog ZDK.
„Morali bi ići dalje na liječenje. Tako da je to veoma dobra stvar.“
„Iako mi ne živimo to, puno znači za Tešanj i za ovu okolinu cijelu. Da nema te bolnice bili bi jadni."
„Još bi trebali unaprijediti. Recimo, moja jetrva ide na kemoterapije u Zenicu.“
„Zadovoljna sam. Najveća mana je što penzioneri nemaju urologa u ovako lijepom Tešnju besplatnog. To mi je najveća zamjerka. Ostalo sve dobro.“
„Imamo urologa iškolovanog. Imamo iškolovanog neurologa. Trenutno Zavod ne priznaje te specijaliste tako da smo prinuđeni da ih radimo na ekonomskoj osnovi", ističe direktor Opće bolnice u Tešnju Omer dr. Bedak.
Opća bolnica je jedna od rijetkih zdravstvenih ustanova koja godinama posluje pozitivno. Revizorski izvještaji su besprijekorni. Gubitak u poslovanju zabilježen je samo u vrijeme pandemije u protekle dvije godine kada je bila potrebna pomoć viših niovoa.
„Prema našim računicama u zdravstveni sistem ZDK u vrijeme pandemije uloženo je preko 20 miliona KM od domova zdravlja, Opće bolnice, kantonalne bolnice", navodi premijer ZDK-a Mirnes Bašić.
Kao podrška u vremenu pandemije iz Federacije su stigla tri miliona maraka.
„Ta tri miliona će nama prvobitno pomoći da vratimo dugove, to je ono za što ovo i jeste namijenjeno, a u drugom dijelu da izdignemo nivo zdravstvene zaštite", dodaje dr. Bedak.
Iz ovih sredstava planirana je izgradnja savremenog Urgentnog centra i nove operacione sale.
federalna.ba