Ogrešević: Palmer i Eichhorst u Neumu predložili elektorski sistem

U današnjem izdanju Rezimea razgovarali smo sa Nerminom Ogreševićem, predsjednikom Narodnog evropskog saveza (NES).

Kaže da o pregovorima u Neumu može govoriti sa više aspekata i iz više uglova.

"Jedan ugao je naravno format i fokusiranost na Federaciju i to naše mišljenje o tom fokusu prisutno je ovo čitavo vrijeme. Ograničene ustavne promjene i Izborni zakon su nešto što je državna razina i nešto što se tiče čitave države. Naravno, bez obzira na to mi smo smatrali da trebamo ići na pregovore iz poštovanja i prema temi i prema i međunarodnim partnerima i mislili smo da je bolja situacija ako budemo u prilici da iznesemo svoja mišljenja, da učestvujemo u raspravi i da se upoznamo sa mišljenjima svih strana učesnika pregovora, da vidimo mišljenja i moderatora. Bili su prisutni i predstavnici Venecijanske komisije koji vode računa o standardima i o onome što je prihvatljivo kad je u pitanju i evropsko zakonodavstvo i standardi u Evropi i koji su to sadržaji, okviri kojih se moramo držati da bismo ispoštovali presude Evropskog suda za ljudska prava."

Smatra da je loše što niko iz RS-a nije bio pozvan na pregovore u Neumu.

"Mislim da bi bilo dobro da su prisutni bili predstavnici iz Republike Srpske. Mislim d abi se zajednički trebalo tražiti rješenje, a rješenje treba tražiti na nivou čitave BiH. Olako se prešlo, a za nas u NES-u je to neprihvatljivo, da je ideja o indirektnom izboru odbijena na način da to za RS nije prihvatljivo. Mislim da smo mi sa nivoa FBiH jedinstveno trebali zauzeti stav o rješenju ili usaglasiti se i tražiti da se ta rješenja dogovore na nivou čitave BiH. Ne možemo u reformama, a težimo da te reforme budu u pravcu kvalitetnijih standarda u regulativi, od Ustava pa dalje, ne možemo imati više asimetrična rješenja."

Ne dijelim optimizam drugih da se u ovoj fazi i ovom kapacitetu mogu napraviti neki značajniji dogovori

Ogrešević ističe da nisu došli do faze da govore o asimetričnim rješenjima.

"Bavili smo se prvo rješenjima kako je ponuđeno. Bavili smo se integritetom izbornog procesa, ograničenim izmjenama Ustava a da ispoštujemo presude Evropskog suda za ljudska prava, Izbornog zakona, domova naroda i nadležnosti i blokadama u Federaciji. Kroz te teme su se mogla vidjeti različita mišljenja i sudaranja i u principu nismo došli do tačke da bi mogli reći da imamo nekakav dogovor ili otvorena vrata da možemo dogovoriti taj jedan cjeloviti paket. Nije završeno ništa do kraja u tom pregovaračkom postupku i ja ne dijelim optimizam drugih da se u ovoj fazi i ovom kapacitetu mogu napraviti neki značajniji dogovori bez uključivanja sviju. Mi u NES-u smo spremni uvijek razgovarati, ali imamo stavove i nećemo ništa uraditi što bi značilo dalje devastaciju države i stvaranje prostora za nove podjele, za nove presude Evropskog suda za ljudska prava, za nefunkcionalnost države. To su neki okviri i neke granice kojih se mi držimo."

Navodi da je u Neumu HDZ bio na jednoj, a sve druge stranke iz Federacije na drugoj strani.

"Prvi prijedlog je bio neprihvatljiv. Bitna su dva principa - omogućiti svakome aktivno i pasivno biračko pravo i jednaka ili približno jednaka vrijednost glasa. Često su ta dva principa na neki način bila suprotstavljena. Mislim da nam je skučen prostor ako se bavimo samo rješavanjem pitanja ovih reformi i promjena koje moramo uraditi ako budemo radili samo na terenu Federacije. Sugerirao bih da se ovim ozbiljnim pitanjima bavimo na nivu države, u širokom formatu, da svi sudionici imaju jednak nivo odgovornosti."

Možda neki ipak ne žele jačanje države BiH i normalizaciju

Ogrešević ističe da ima dovoljno mehanizama da se zaštite svi interesi.

"Prema tome, po nama ovaj standard koji je evropski, koji je normalan za jedno društvo koje teži da bude takvo da s eomogući svima jednako pravo da glasaju i da budu birani je nešto što nam uopće ne smeta, nije u konfliktu sa tim. Kroz izjave gospodina Čovića možemo govoriti o drugim tendencijama koje su očito u sasvim drugom pravcu. Možda neki ipak ne žele jačanje države BiH i normalizaciju. Neke teze koje se sad postavljaju nisu tačne, poput one da je ovo pitanje samo Federacije. Nisu tačne teze da evropski standard umanjuje mogućnost da se regulišu prava svih građana, ali i konstitutivnih naroda. Mogu se naći rješenja koja bi izbalansirala i jedno i drugo. Mislim da je loše da se apriori stvari postavljaju na način da se RS-a ne tiče ono što se mi u Federaciji dogovorimo. Ako je indirektan izbor onda smo riješili pitanje izbora članova Predsjedništva i nemamo više tog argumenta da će neko nekome birati člana Predsjedništva. Pravljenje trećeg entiteta je alternativa koja je vrlo nepovoljna za dalju perspektivu naše domovine i taj pritisak u tom pravcu nije dobornamjeran. NES i ja lično želimo da se svaki građanin, da li se nacionalno izjašnjavao ili ne, osjeća ugodno, dobrodošlo i zadovoljno u svojoj domovini."

Na pitanje šta je sljedeći potez HNS-a odgovara: "Čuo sam da će biti Sabor. Vidjećemo, očekujem možda neke tvrde stavove, ali vjerovatno će biti neke reakcije. U postojećem ustavnom okviru nema prostora za treći entitet. Za nas je ovo što se radi u RS-u nasilje, tumači Ustav kako ko hoće."

O partnerstvu Dodika i Čovića kaže da je to specifičan odnos.

"Često tu ima frustracija i poruka koje nisu dobre, nisu dobronamjerne prema državi i onome što se dešavalo zadnjih 30 godina, a nisu zasnovane ni na činjenicama."

Ogrešević ističe da su Palmer i Eichhorst u Neumu ponudili koncept elektorskog glasanja.

"Ponudili su da izmjene Ustava idu u pravcu da stoji da BiH ima tri člana Predsjedništva, da se dva biraju iz Federacije, jedan iz RS-a, bez nacionalnih odrednica. To je bilo neprihvatljivo za HDZ."

Najbitnija reforma za dalji napredak naše zemlje je reforma pravosuđa

Naglašava da NES ima svoje crvene linije preko kojih neće ići.

"To je dalja podjela BiH, stvaranje pretpostavke za podjelu naše države. Za nas su prihvatljive normalne regule i regulative gdje ćemo s jednom dobrom namjerom tražiti najbolja rješenja."

Na pitanje koliko HDZ vodi računa o Hrvatima sa područja USK-a odgovara: "Mislim da to nije trenutno u fokusu njihovog političkog interesa i da oni vjerovatno u svojim agendama i planovima ne vide tu potencijal i svoju obavezu. Kad su u pitanju prava Hrvata i Bošnjaka u RS-u zasigurno ima puno otvorenih pitanja o kojima bi se trebalo govoriti i koja bi se morala rješavati."

Smatra da bi, ako ne ide ništa drugo, bile bitne izmjene koje se tiču integriteta izbornog procesa, da se stvore preduvjeti za poštene izbore.

"Ne vjerujem da će doći do apsolutne deblokade, sve je to na kapaljku. Mislim da ćemo imati vrlo intenzivan i neizvjestan period u tom smislu procjene odluka piolitičkih aktera, mada vidim i određena ateriranja."

Ogrešević kaže da je korupcija sistemski problem u BiH.

"Najbitnija reforma za dalji napredak naše zemlje je reforma pravosuđa."

federalna.ba