Ograničen ili nikakav napredak: Evropski parlament usvojio rezoluciju o Srbiji

Ograničen ili nikakav napredak: Evropski parlament usvojio rezoluciju o Srbiji
(Izvor: Arhiva)

Evropski parlament usvojio je danas rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u mnogim pregovaračkim poglavljima te ponavlja da pregovori o pristupanju Evropskoj uniji trebaju napredovati isključivo na osnovu mjerljivog i održivog napretka, posebno u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija i reforme javne uprave.

Rezolucija, čiji je autor izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, usvojena je sa 468 glasova za, 116 protiv i 79 suzdržanih.

Zastupnici Evropskog parlamenta usvojili su amandmane u kojima izražavaju žaljenje zbog kampanje kojom su učesnici protesta 15. marta 2025. u Beogradu lažno optuženi da su simulirali upotrebu "zvučnog topa", osuđuju optužbe na račun zastupnika Evropskog parlamenta da su širili lažne vijesti o tom protestu te izražavaju zabrinutost zbog saradnje vladajuće stranke u Srbiji s Komunističkom partijom Kine.

Te amandmane podnio je izvjestilac za Srbiju Tonino Picula u ime Kluba zastupnika Socijalista i demokrata, zajedno sa zastupnikom Vladimirom Prebiličem u ime Zelenih.

"Evropski parlament izražava žaljenje zbog kampanje zastrašivanja mirnih studenata, novinara i aktivista koju provode srbijanske vlasti, a koja se oslanja na kontroverzni izvještaj ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) kako bi se učesnici protesta lažno optužili za upotrebu zvučnog topa tokom protesta 15. marta 2025. na Trgu Slavija u Beogradu", navodi se u amandmanu.

Evropski parlament također "ističe da je korištenje straha kao oružja za suzbijanje građanskog neslaganja potpuno neprihvatljivo i nespojivo s temeljnim vrijednostima Evropske unije te oštro osuđuje najnovije napade najviših zvaničnika Srbije na zastupnike u Evropskom parlamentu, uključujući netačne optužbe da su širili laži i pogrešne informacije o tom protestu", dodaje se u amandmanu na član kojim Evropski parlament izražava "duboku zabrinutost zbog vjerodostojnih navoda o upotrebi akustičnog oružja protiv mirnih demonstranata".

U drugom amandmanu navodi se da Evropski parlament sa zabrinutošću prima na znanje nedavni memorandum o saradnji vladajuće stranke u Srbiji i Komunističke partije Kine, koji otvara dodatna pitanja u vezi sa strateškom opredijeljenošću Srbije da nastavi svoj put prema Evropskoj uniji.

Picula je tokom jučerašnje rasprave na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta o ovogodišnjem izvještaju o Srbiji izjavio da je napredak Srbije u reformama važnim za članstvo u Evropskoj uniji značajno usporen te da je u nekoliko ključnih oblasti, posebno u vladavini prava, zabilježeno nazadovanje.

Dodao je da, iako vlasti u Srbiji i dalje predstavljaju članstvo u Evropskoj uniji kao strateški cilj, postupci političkog rukovodstva te zemlje "često to ne potvrđuju", kao i da nema napretka u istrazi smrtonosnog pada nadstrešnice na ulazu u Željezničku stanicu u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.

Picula je naveo da se u izvještaju Evropska komisija poziva da Srbiji, zbog neispunjenih obaveza ili izostanka rezultata, posebno u oblasti vladavine prava, ubuduće obustavi isplata sredstava iz Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan te da se ta sredstva preusmjere na jačanje reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, nezavisnih medija, organizacija civilnog društva i nezavisnog kulturnog sektora.

Izvještaj o Srbiji obuhvata događaje iz 2025. godine, kao i novije događaje, uključujući boravak misije Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) u Srbiji od 22. do 24. januara 2026. godine.

U izvještaju se izražava zabrinutost zbog sve dublje političke krize u Srbiji, kao i zbog usvajanja izmjena pravosudnih zakona, te se ocjenjuje da su slobodni i pošteni izbori, uz potpuno, transparentno i inkluzivno provođenje svih preporuka ODIHR-a, najbolji način za rješavanje političke krize.

U tekstu se osuđuje činjenica da su mirni učesnici protesta, aktivisti i novinari bili žrtve "širokog spektra represivnih mjera, uključujući prekomjernu upotrebu sile i policijsko nasilje, proizvoljna privođenja i hapšenja, politički egzil i druge oblike zastrašivanja", te se poziva na hitnu, nepristrasnu i transparentnu istragu optužbi za primjenu nepotrebne i prekomjerne sile i nezakoniti nadzor demonstranata, kao i na ciljane sankcije protiv pojedinaca odgovornih za ozbiljna i sistematska kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji.

U dokumentu se oštro odbacuju sve tvrdnje srbijanskih zvaničnika da su Evropska unija i neke njene države članice bile uključene u organizovanje studentskih protesta od novembra 2024. godine s ciljem izazivanja "obojene revolucije". Također se ponavlja snažna osuda nezakonitog hapšenja i protjerivanja građana Evropske unije koji su javno podržavali studente u protestima te odbacuju neosnovane tvrdnje srbijanskih vlasti da se Hrvatska miješala u lokalne izbore u martu 2026. godine.

Ponovo se naglašava potreba da Srbija jasno i dosljedno pokaže svoju geopolitičku orijentaciju prema Evropskoj uniji, uključujući potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, posebno s restriktivnim mjerama koje je EU uvela u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

Kada je riječ o Kosovu, podsjeća se da normalizacija odnosa s Kosovom i provođenje obaveza iz dijaloga ostaju sastavni dio evropske perspektive Srbije te se poziva na potpuno provođenje Briselskog i Ohridskog sporazuma.

Od Srbije se očekuje da sarađuje s Kosovom kako bi počinioci terorističkog napada u Banjskoj 2023. godine konačno bili izvedeni pred lice pravde, navodi se u dokumentu, uz izražavanje žaljenja što Srbija još nije procesuirala počinioce, posebno Milana Radoičića, potpredsjednika Srpske liste.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Evropski parlament Srbija rezolucija