Proizvodnja jagoda u Koraju na izmaku, nedostatak radne snage sve veći problem

Odlazak stanovništva, nedostatak radne snage i slabljenje poljoprivredne proizvodnje sve više pogađaju ruralne sredine u Bosni i Hercegovini, gdje opstanak domaćinstava postaje sve neizvjesniji. I u povratničkom naselju Koraj na obroncima Majevice ta slika postaje sve izraženija. U Koraju, mjestu u kojem se život najvećim dijelom oslanja na poljoprivredu, nedostatak radne snage i slabi podsticaji dodatno otežavaju opstanak domaćinstava koja egzistenciju obezbjeđuju od rada na imanjima. Proizvođači, iako dijelom zadovoljni ovogodišnjim cijenama, upozoravaju da bez promjena ovakav način života postaje sve teže održiv.

Sezona proizvodnje jagode u Koraju ovih dana privodi se kraju. Granice rada određivale su i granice onoga što se uopšte može proizvesti. Iza berbe ostaje računica koliko je uloženo i koliko se na kraju vratilo.

“Ove godine, mogu reći slobodno, u ime ovih poljoprivrednih proizvođača, da je bila izuzetno kvalitetna. Rod je bio kvalitetan, a i cijena se kretala izuzetno dobro”, naglašava Nedžad Uzeirović, vlasnik otkupne stanice.

Teški uslovi i borba za opstanak na imanjima

Ipak, uslovi proizvodnje nisu ono čime se mogu pohvaliti. Kada se prije skoro tri decenije Muhamed Abdurahmanović vratio u Koraj, morao je početi ispočetka, bez sigurnih uslova i bez oslonca na raniji život. Vremenom je ostao vezan za imanje i poljoprivredu kao osnovu opstanka. Danas se u takvim uslovima živi teško, a oni koji egzistenciju obezbjeđuju isključivo od poljoprivrede ostaju u stalnoj borbi da održe proizvodnju i obezbijede osnovni prihod.

“Mi jesmo vrijedan narod, ali nemamo stimulacije da bi malo krenulo nešto bolje. I tako je ne samo kod nas, Bošnjaka, tako je i komšijama Srbima. I oni isti problem imaju”, argumentira Muhamed Abdurahmanović, proizvođač.

Proizvodnja u okvirima porodičnih mogućnosti

Danas on i supruga sami vode proizvodnju jagode na oko tri duluma zemlje. Proizvodnja ostaje u okvirima onoga što jedna porodica može sama uraditi, bez proširenja koje bi zahtijevalo dodatne ljude, jer se sezonski angažman teško može platiti u uslovima koje mala proizvodnja može izdržati.

“Ljudi u Čeliću po 15 maraka plaćaju satnicu da bere narod jagode. Mi to ne možemo priuštiti sebi. Ja bih proširio da imam stimulacije, imam uslove, ali nema ruke pod kamenom, tako reći”, iznosi Muhamed Abdurahmanović, proizvođač.

“Mi smo primorani u Koraju da dolazi radna snaga iz Zvornika, Čelića, Tinje, Srebrenika, međutim vrlo je teško”, naglašava Nedžad Uzeirović, vlasnik otkupne stanice.

Mladi odlaze, sela ostaju bez perspektive

Bez sigurne podrške budućnost je neizvjesna, a ta neizvjesnost je, kako se često kaže u ovom kraju, jedan od razloga zbog kojih mladi odlaze i traže sigurniji život van poljoprivrede.

“Mladi odoše, populacija je negdje takva da je sada starosna struktura u Koraju oko 60 godina, u školi imate svega 39 učenika. To je signal neki da možda za pet godina ovdje neće biti ni škole. Nažalost, ali je to tako”, upozorava Nedžad Uzeirović, vlasnik otkupne stanice.

U posljednje dvije godine, kažu, u Koraju je rođena tek jedna beba. Danas se ovdje sve češće govori o tišini umjesto dječije graje. Škole bez učenika i imanja bez radnika postaju realnost. Poljoprivreda, nekada oslonac života, treba podršku i sistemske mjere za zaustavljanje negativnih trendova.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.