Odjeci samita u Sloveniji: Zasad rampa EU za Zapadni Balkan
(Izvor: EPA/IGOR KUPLJENIK)

Odjeci samita u Sloveniji: Zasad rampa EU za Zapadni Balkan

Članice Evropske unije zasad nemaju zajedničke stavove kako bar srednjoročno povećati izglede da se Zapadni Balkan ugradi u strukture Unije, što se vidi i kao glavni zaključak susreta vođa EU i regiona u Sloveniji. Ali će Evropska komisija najprije ovog mjeseca objelodaniti izvještaj o reformama u regionu, da bi potom lideri EU održali bitnu raspravu o geopolitici, granicama Unije, uključujući i proširivanje, potvrdili su agenciji Beta  zvaničnici EU u Briselu.

Oni su ukazali na to da je poslije samita na Brdu kod Kranja njemačka kancelarka Angela Merkel predočila da ne misli da je svrsishodno utvrđivanje nekih datuma za članstvo za partnere sa Zapadnog Balkana, već da to treba da uslijedi "kad budu ispunjeni uslovi", dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron saopštio da će EU uskoro održati "suštinsku raspravu o geopolitici Unije i proširivanju".

Macron je stavove Francuske, ali i još nekih članica Unije, obrazložio tako što je rekao da "moramo najprije temeljito preobraziti funkcionisanje EU, jer je to već teško sa postojećih 27 članica".

Macron je naglasio da "Unija mora odrediti svoje spoljne granice i razmotriti politiku i odnose prema susjedima, a posebno prema Rusiji i Turskoj", što drugim riječima znači da se sagleda, kad i pod kojim uslovima, bi se granice Unije "mogle proširiti i na Zapadni Balkan".

Mediji i analitičari su mahom ocijenili da ishod samita na Brdu kod Kranja znači da je EU za neko dogledno vrijeme stavila rampu na mogućnosti da otvori vrata nekom od kandidata za članstvo.

Već je, kako je zaključeno, ponuđen paket finansijske podrške i investicija da bi se jačanjem ekonomske saradnje, trgovine među samim zemljama regiona na temelju EU vrednosti i pravila pospješili ekonomski boljitak koji bi olakšao i politički preobražaj Zapadnog Balkana, a time i željeno dostizanje stepena demokratskog i ekonomskog razvitka koji bi uvjerio članice EU da kandidati iz regiona zaslužuju članstvo.

Macron je ponovio da je "potreban politički angažman i investicije EU kako bi se postigla već trgovinska i ljudska integracija u regionu i zajednička politika postupanja prema manjinama".

Francuski predsjednik je, međutim, predočio da u regionu postoje i dalje vrlo komplikovani odnosi, posebno kad je riječ o Srbiji i Kosovu, ocjenivši da je "došlo i do nazadovanja, vraćanja u historiju i velikih napetosti".

Angela Merkel je navela da bi utvrđivanje datuma, rokova za članstvo kandidata sa Zapadnog Balkana značila da bi se EU našla pod pritiskom da to ispuni i ako bi se ispostavilo da kandidati uopšte još nisu ispunili uslove, demokratski stasali i ekonomski ojačali da to bude moguće.

Izvještači EU medija sa samita u Sloveniji su javili da je "zamor od proširivanja" činjenica među nekim zapadnim članicama Unije, ali da potrebu unutrašnjeg sređivanja, preuređenja EU nameće i situacija s nekim državama evropske 27-orice na istoku, protiv kojih je Evropska komisija pokrenula kaznene postupke zbog kršenja nekih temeljnih vrijednosti, vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija, što onda jača strah od ulaska novih članica.

Jer, kako piše francuski list "Leseco", loša iskustva sa ranijim učlanjenjem zemalja za koje se ispostavilo da su ušle u EU s velikim manjkavostima upravo na polju vladavine prava, pravosuđa, korupcije i organizovanog kriminala, nadovezuje se na izvještaje Evropske komisije o Zapadnom Balkanu, iz kojih proističe da se u regionu te reforme slabo sprovode u djelo.

Tu velike zamjerke naročito postoje u Francuskoj, Holandiji, Danskoj, Belgiji, pa i Njemačkoj, dok Italija, Austrija, Grčka i članice na istoku EU misle da treba pružiti ozbiljne dokaze da Unija istinski smatra da Zapadni Balkan pripada Uniji.

U Deklaraciju na Brdu kod Kranja je jedva i tek u posljednji čas ubačeno da EU "potvrđuje predanost proširivanju", ali je odmah posebno naglašeno da se partneri na Zapadnom Balkanu moraju posvetiti "sprovođenju uvjerljivih reformi, poštenih i strogih uslova, kao i načelu sopstvenih zasluga".

Španski dnevnik "Pais" je mišljenja da je sad nastala situacija da "EU zauzvrat nudi ekonomske povoljnosti zemljama Zapadnog Balkana da bi nadoknadila zaostajanje u proširivanju", a to znači "nudi Srbiji i ostatku bivše Jugoslavije 29 milijardi eura investicija, jeftinijih telefonskih usluga i olakšica za izvoz na evropsko tržište".

Analitičari su izračunali da bi, uz već datu pomoć EU za otklanjanje posljedica epidemije korona virusa i 9 milijardi eura iz pretpristupnog fonda EU IPA III u idućih sedam godina moglo da se privuče i još 20 milijardi kapitala međunarodnih finansijskih organizacija i privatnih investicija u region, što bi predstavljalo finansijsku inekciju ravnu trećini ukupnog godišnjeg bruto domaćeg proizvoda svih šest partnera na Zapadnom Balkanu, s tim što bi ta sredstva bila ugrađena i u "zeleni program", digitalizaciju i infrastrukturno povezivanje sa EU.

Analitičari italijanskog Instituta za međunarodna pitanja i njemačkog Instituta za bezbjednost i spoljne poslove su, međutim, naveli podatke da je za posljednjih desetak godina deficit zapadnobalkanskih zemalja u trgovini s državama EU iznosio u prosjeku oko 9 milijardi eura godišnje.

U medijima EU je našla odjeka i izjava albanskog premijera Edija Rame da "smo mi na lošem iskustvu navikli da se ničemu ne nadamo, jer smo svjedoci da Evropa ne prolazi kroz baš neke dobre momente, uz mnoge unutrašnje probleme, pa se na proširivanje ne gleda s oduševljenjem".

Oglasili su se i Zapadnom Balkanu dobro znani međunarodni poslanici Catherine Ashton, Misha Gleni, Mark Medish, Aleksander Rondos i Ivan Vejvoda koji su u zajedničkom proglasu upozorili da bi odustajanje EU od proširivanja na Zapadni Balkan značilo "vraćanje na podijeljenu Evropu, okruženu silama koje nemaju ni interesa niti vrijednosti u srcu".

"Ostavljanje Zapadnog Balkana u stalnoj zoni sumraka na rubu Evrope bi bio strategijski poraz, a koji se može izbjeći", iako, kažu oni, jeste istina i da u tom regionu "reforme slabo ili nikako ne napreduju, opšta korupcija jeste briga, antidemokratska kretanja u novim članicama Unije jačaju glavobolju oko uvoza novih problema, dok je Brexit urušio jasne nade u evropsku budućnost".

I kao dodatnu potporu izlaženju iz te "zone sumraka" za region, Ashtonova, Gleni, Medish, Rondos i Vejvoda predlažu da se "zajedno s SAD poradi na podsticanju nužnih reformi i napretka...a Bidenova administracija mora biti snažan partner u pomoći da se dostigne taj cilj".

federalna.ba/Beta

EU Zapadni Balkan proširenje