Od uličnih protesta do izbora: Može li dvogodišnji studentski pokret promijeniti Srbiju?

Jedne prohladne jesenje večeri, grupa srbijanskih studentskih volontera obilazila je stambena naselja u Krnjači, beogradskom predgrađu. Nosili su trake s natpisom „pobjeda“, unaprijed pripremljen spisak pitanja i mobilnu aplikaciju koja je prikazivala posjećene domove i nivo podrške u svakom od njih, opisuje Julian Borger za The Guardian.

Volonteri su dio masovnog studentskog pokreta, Studentske liste, koji je Srbiju potresao dvogodišnjim neprekidnim protestima. U nedjelju će ovaj pokret predstavljati najozbiljniji izazov s kojim se Aleksandar Vučić suočio tokom svojih 12 godina sve autoritarnije vladavine, jer će na parlamentarnim izborima ponuditi vlastite kandidate.

Nadaju se da će ponoviti poraz Vučićevog saveznika Viktora Orbána u susjednoj Mađarskoj prije šest mjeseci i pokrenuti domino-efekt koji bi mogao donijeti demokratski preporod u centralnoj Evropi.

Rezultati istraživanja javnog mnijenja znatno se razlikuju, ali mnogi stručni posmatrači smatraju da je tijesna utrka sasvim moguća. Nijedna strana nije spremna prihvatiti poraz kao legitiman rezultat, što povećava rizik od nemira i sukoba nakon izbora.

Da bi pobijedila, lista od 250 studentskih kandidata morala bi promijeniti ustaljene obrasce srbijanske politike i oslabiti Vučićevu kontrolu nad zemljom. On je prošlog mjeseca podnio ostavku na funkciju predsjednika, pet mjeseci prije isteka drugog i posljednjeg mandata koji mu Ustav dopušta, ali s ciljem da zadrži vlast kao premijer na čelu svoje Srpske napredne stranke (SNS).

Od vrata do vrata: korupcija među najvećim problemima

U dijelu predgrađa koji im je dodijeljen, student prava Zak Veličković i fotografkinja kampanje Danijela Radojković naišli su na izuzetno pozitivan prijem. Uz tek nekoliko ljubaznih odbijanja ljudi koji su tvrdili da ih politika ne zanima, građani su iskoristili priliku da iznesu svoje probleme.

Većina je obećala da će glasati za njihovu listu, a znatan broj ponudio je i pomoć. Neki taksisti koji imaju stanove u niskim stambenim zgradama rekli su da će pomagati u prijevozu birača do biračkih mjesta.

„Izlaznost je ključna“, rekao je jedan od njih, dodajući: „Orbán je pao uz izlaznost od 80 posto“ – misleći na mađarske izbore u aprilu.

Veličković je svaki razgovor započinjao pitanjem koji je najveći problem srbijanskog društva. To je često izazivalo smijeh i odgovore poput: „Koliko vremena imate?“

Korupcija je bila najčešće pojedinačno navedena zamjerka. Prema indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International, Srbija je rangirana znatno lošije od svih susjednih zemalja i najkorumpiranija je država u Evropi, ako se izuzmu diktature u Bjelorusiji i Rusiji.

Česte su optužbe o vezama između SNS-a i organiziranog kriminala. Slogan Studentske liste direktno se suočava s takvom raširenom percepcijom, postavljajući pitanje: „Srbija ili mafija?“ Vlada odbacuje sve optužbe i zvanično tvrdi da se bori protiv organiziranog kriminala.

Među glavnim lokalnim problemima u Krnjači su loše održavan cestovni most koji povezuje predgrađe s centrom Beograda i kanalizacioni sistem koji redovno otkazuje tokom obilnih kiša. To se događa uprkos ličnom obećanju Vučića, za kojeg su stanovnici rekli da je prije nekoliko godina posjetio ovo područje, da će problem biti riješen.

Privreda posljednjih godina bilježi rast, ali rašireno je mišljenje da se koristi tog rasta ne raspoređuju pravedno. U Krnjači su otvoreni prodajni saloni automobila Porsche i Land Rover, dok javni prostori izgledaju zapušteno. Neki beogradski tramvaji stariji su od 50 godina.

Tragedija u Novom Sadu pokrenula je proteste

Veliki infrastrukturni propust pokrenuo je studentske proteste – urušavanje betonske nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi.

Dokazi su upućivali na neispravne izmjene izvedene tokom radova na obnovi stanice, ali do danas nije objavljen zvanični zaključak o uzroku nesreće niti je ijedan zvaničnik pozvan na odgovornost.

Kada su beogradski studenti tri sedmice nakon tragedije blokirali cestu tokom odavanja počasti žrtvama, napala ih je grupa povezana sa SNS-om, nakon čega se protestni pokret proširio širom zemlje.

Studenti su se u početku distancirali od opozicionih stranaka i izbjegavali hijerarhiju ili tradicionalnu strukturu rukovođenja. To je dijelom bio ideološki izbor, a dijelom praktična odluka. SNS i državni mediji svoju moć dijelom zasnivaju na diskreditiranju protivnika, dok je kolektivni pristup studenata ostavljao manje pojedinačnih meta za napade.

Vučić se politički afirmirao tokom devedesetih kao radikalni nacionalista koji je podržavao politiku srpske ekspanzije i etničkog čišćenja koju je predvodio Slobodan Milošević. Milošević je umro od srčanog udara u pritvoru u Haagu tokom suđenja za genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Tokom sukoba na Kosovu Vučić je bio Miloševićev ministar informiranja.

Kao predsjednik, Vučić nije ponovio militarizam svog prethodnika, ali je u unutrašnjoj politici zadržao nacionalistički pristup, odbacujući opoziciju kao poslušnike neimenovanih stranih sila.

Studenti izazivaju Vučićevu političku mašineriju

Dosadašnje metode pokazale su se neefikasnim protiv studenata. Istraživanje koje su u julu objavili srbijanska prodemokratska organizacija Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) i Univerzitet Stanford pokazalo je da studenti uživaju znatno veću podršku od SNS-a: 45 posto ispitanika podržavalo je studentski pokret, a 36 posto vladajuću stranku.

Međutim, istraživanje je provedeno znatno prije nego što je Vučić 27. septembra najavio ostavku i njegova predizborna mašinerija počela raditi punom snagom. Druga, novija istraživanja javnog mnijenja u Srbiji pokazuju prednost SNS-a, iako opozicija smatra da su agencije koje su ih provele naklonjene vlastima.

Sam Vučić pokazuje da političku prijetnju shvata dovoljno ozbiljno da se aktivno uključi u kampanju. U augustu je imao 129 televizijskih nastupa uživo, više od četiri puta nego prethodnog mjeseca.

„Srbija je izborna autokratija, a u izbornim autokratijama mogu pobijediti samo vladajuće političke stranke“, rekao je Raša Nedeljkov, programski direktor organizacije CRTA.

Ipak, dodao je da je postojeći poredak sada ugrožen.

„Ono što vidimo posljednjih dana, sedmica i mjeseci jeste da snaga, odnosno homogenost vlasti koju je Vučić nekada imao, više ne postoji. Suočen je s potpuno netipičnim političkim akterom, a skup metoda koji je godinama usavršavao otkako je došao na vlast više ne daje rezultate.“

Nakon što nije uspio slomiti studentski pokret silom, podjelama ili diskreditiranjem, Vučić je odlučio riskirati. Ostavku na funkciju predsjednika najavio je 28. septembra i raspisao prijevremene izbore, očigledno se nadajući da će studente zateći nespremne. Oni su, međutim, odgovorili osmišljavanjem demokratskog eksperimenta.

Studentska lista sastavljena od stručnjaka i predstavnika različitih profesija

Kandidate za listu od 250 članova uglavnom su predložili univerzitetski fakulteti. Među njima je više od 160 doktora nauka, a na listi su i pojedini poljoprivrednici te predstavnici drugih profesija. Svakog kandidata morali su odobriti plenumi studentskih protesta.

Program liste također je utvrđen na plenumima, zbog čega su podjele oko osjetljivih pitanja, posebno vanjske politike, uglavnom izbjegnute. O budućem članstvu u Evropskoj uniji odlučivalo bi se na referendumu, dok se Kosovo smatra sastavnim dijelom Srbije.

Jedna od kandidatkinja, Milica Jovanović, docentica na Univerzitetu u Beogradu, smatra da nedostatak političkog iskustva među članovima liste ne mora nužno biti nedostatak.

„Mi smo politički amateri, ali smo stručnjaci“, rekla je Jovanović.

„Ljudi smo koji su vodili projekte, organizacije i naše zajednice. Zapravo, ne vidim kako bismo mogli biti gori od ovih političara. Jedino što je važno jeste spremnost da se nešto poboljša, stručnost da se to zaista i učini te podrška koja omogućava stvarne promjene.“

Studentska lista suprotstavlja se političkom monolitu SNS-a, koji je na vlasti 14 godina i kontroliše državni aparat.

Lista je optužila Ministarstvo vanjskih poslova da manipuliše glasanjem dijaspore tako što biračka mjesta ostavlja otvorenim u područjima u kojima je podrška Vučiću snažna, poput dijela Bosne i Hercegovine u kojem živi srpsko stanovništvo, dok ih zatvara u dijelovima Sjeverne Amerike gdje opozicija očekuje dobre rezultate. Ministarstvo nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Neravnopravan pristup medijima i borba za glasove na selu

Kontrola nacionalnih medija koju ima SNS vidljiva je širom zemlje. Istraživanje organizacije CRTA iz septembra pokazalo je da je 69 posto televizijskog vremena u Srbiji bilo posvećeno vladajućoj većini. Od preostalog medijskog prostora namijenjenog opoziciji, 42 posto izvještavanja bilo je negativno, a 53 posto neutralno.

Studentski pokret pokušava zaobići dominaciju vlasti u medijima neposrednim kontaktom s građanima. Kako navode, obilaze domaćinstva i nastoje poslati aktiviste „u svako selo“, nadajući se da će tako doprijeti do čvrste Vučićeve baze podrške u ruralnim sredinama.

Ishod izbora mogao bi zavisiti od toga hoće li studentski predstavnici uspjeti promijeniti stavove birača na selu.

Niko od zvaničnika SNS-a nije odgovorio na zahtjev za komentar. Gordana Čomić, bivša članica opozicione Demokratske stranke koja je obavljala ministarsku funkciju u vladi SNS-a, rekla je da studenti preuveličavaju obim svoje kampanje u ruralnim područjima i da se varaju ako misle da mogu pobijediti.

„Oni nisu na terenu. To je propaganda. Nemaju pojma ko su njihovi birači“, rekla je Čomić.

Predvidjela je da će Studentska lista osvojiti oko 80 od ukupno 250 mjesta u Narodnoj skupštini, nakon čega će se raspasti.

„Neće imati pojma koja je njihova uloga tamo. Kako će raditi ako ne žele razgovarati ni s kim iz vladajućih stranaka? Jednostavno će se raspasti.“

Radivoje Grujić, srbijanski izborni konsultant sa sjedištem u Varšavi, također je izrazio sumnju da bi Studentska lista mogla ostvariti značajnije rezultate u ruralnim sredinama. Smatra da studenti mogu pobijediti samo ako tragedija u Novom Sadu mobilizira građane koji su se ranije držali podalje od politike.

„Ti ljudi su govorili: Ne bavim se politikom. A onda ih je politika ubila“, rekao je.

„To je definitivno navelo mnogo ljudi da se uključe i očigledno je da ti ljudi neće glasati za Vučića. Mislim da je to jedina šansa za promjene – taj rezervoar glasova ljudi koji nikada nisu glasali.“

Manjinske stranke mogle bi odlučiti ishod izbora

U slučaju tijesnog rezultata, važnu ulogu mogli bi imati i drugi faktori. Stranke koje predstavljaju nacionalne manjine, uključujući Mađare, Bošnjake i Albance, mogle bi postati ključne za formiranje većine.

Na prethodnim izborima iznesene su brojne optužbe za različite oblike izbornih nepravilnosti, uključujući kupovinu glasova, zastrašivanje birača i ubacivanje nevažećih ili unaprijed popunjenih listića u glasačke kutije. Zbog toga Studentska lista planira u nedjelju angažirati dosad nezabilježen broj opozicionih posmatrača.

To bi moglo povećati i rizik od sukoba na dan izbora. Napadi na predstavnike opozicije koje izvode grupe anonimnih, krupnih muškaraca odjevenih u crno česta su pojava tokom vladavine SNS-a.

Uoči izbora jedan od ljudi angažiranih za takve poslove odlučio je progovoriti.

„Moj zadatak bio je da vodim grupu momaka na najrizičnija i najkritičnija mjesta, na sva okupljanja na kojima su s druge strane bili studenti ili opozicija“, rekao je Momčilo Marjanović za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN).

Naveo je da je tajno bio plaćan preko fiktivnog radnog mjesta u javnom komunalnom preduzeću.

„Naš posao bio je da, kao posljednju opciju, naravno, upotrijebimo silu, iako se često dešavalo da to ne bude posljednja opcija.“

Diplomate u Beogradu smatraju da bi Vučićevi planovi da naredne godine organizira veliki međunarodni događaj EXPO 2027. mogli ograničiti nasilje.

Ako mu vlast bude ugrožena, Vučić također može pokušati iznuditi ponovljena prebrojavanja glasova, nadajući se da će zamah studentskog pokreta s vremenom oslabiti.

Pokret je odlučan da to ne dopusti. Posljednjih sedmica fokusirao se na planiranje protesta i drugih aktivnosti nakon izbora kako bi odbranio eventualnu pobjedu.

„Mislim da postoji snažan osjećaj da je sada trenutak ili nikada“, rekla je Jelena Kleut, docentica medijskih studija, tokom nedavnih protesta ispred Ministarstva prosvjete u Beogradu.

„Mislim da su ljudi zaista na vlastitoj koži osjetili za šta je režim sposoban. Postoji osjećaj da moramo ostati snažni jer posao još nije završen.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.