Od porodičnih priča do ratnih trauma: Dokumentarci na SFF-u

Selekcija dokumentarnog programa 32. Sarajevo Film Festivala donosi 21 film, odabran među 305 pristiglih ostvarenja. U takmičarskoj konkurenciji je 20 filmova, dok ovogodišnji program otvaraju teme koje se kreću od ličnih i porodičnih priča do ratnih iskustava i savremenih društvenih pitanja.

Prema riječima selektorice Rade Šešić, "radikalna intimnost", karakteristika je koja ujedinjuje dokumentarni program ovogodišnjeg Sarajevo film festivala. 

Dokumentarci između intime i društva

U takmičarskoj selekciji zastupljeni su filmovi koji iz konkretnih, ličnih priča, otvaraju šira pitanja savremenog svijeta, čak i kada govore o prošlosti. 

„Imamo 20 filmova u konkurenciji, 12 cjelovečernjih dokumentaraca i osam kratkih dokumentaraca, a jedan je izvan konkurencije, znači ukupno 21 film. Na selekciju je došlo 305 filmova, više nego prijašnjih godina i zaista nije bilo lako izabrati ono što će ući u samu selekciju, zato što je bilo dosta dobrih filmova“, kazala je Rada Šešić, selektorica takmičarskog programa dokumentarnog filma 32. Sarajevo Film Festivala.

Lične priče otvaraju šira pitanja

Ovogodišnji dokumentarni program okuplja filmove koji iz različitih vizura problematiziraju lična iskustva, porodična sjećanja, ratne traume i savremena društveno-politička pitanja. U filmu "Živjet ćemo zajedno" autor Damir Markovina, za porodičnim stolom otvara priču o izborima čije se posljedice protežu od političkog uvjerenja i moralnog integriteta do egzila, distance i naposljetku nade.

„Za žrtve rata, rat je uvijek isti. To da li se radi o Gazi, Ukrajini, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji na ovom svijetu i koliko nekome ta priča može pomoći da se identificira i da pokaže da nije sam, ja mislim da je moj film napravio svoj posao. Mislim da je posao dokumentarista i autora da tumači kako je to biti živ“, rekao je Markovina.

Hana Selena Sokolović u kratkom filmu "Draga Orhidejo" polazi od dnevnika svoje starije sestre, pisanog tokom opsade Sarajeva, i iz fragmenata porodične arhive rekonstruira iskustvo raseljavanja porodice.

„Istraživanje je krenulo negdje na prvoj godini mog fakulteta, kada sam prvi put sistematično prolazila kroz porodičnu arhivu i tu sam zapravo zatekla nedostatak ratne fotografije. Iz tog nedostatka, ali i volje i potrebe da obnovimo tu arhivu i da zapravo fotografiramo te fotografije koje nedostaju, kasnije je nastao i film“, kazala je ona.

Sjećanja kao dokument vremena

Film reditelja i profesora Milcha Manchevskog „Dobri ljudi“ kameru usmjerava prema sjećanju na tragediju u noćnom klubu u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj su poginule 63 osobe.

Snimanje je počelo mjesec nakon tragedije, a film je građen minimalistički, iz perspektive „licem u lice“, kako je opisuje autor, s ciljem autentičnog bilježenja iskustava neposrednih učesnika.

„Cilj nam je bio da se registriraju svježa sjećanja na direktna iskustva neposrednih učesnika, njihova sjećanja, njihova razmišljanja i njihove emocije. Tako da ovo nije samo dokumentarac već i dokument. Namjera je bila da film bude veoma minimalistički, da bude asketski“, istakao je Manchevski.

Filmovi o ljudima i zajednicama

Od porodičnih arhiva i dnevnika do neposrednih svjedočenja nakon tragedije i priča o borbi za očuvanje prostora i načina života, dokumentarni filmovi ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala bilježe iskustva pojedinaca i zajednica, smještajući ih u širi društveni kontekst.

Srce Sarajeva bit će dodijeljeno za najbolji dugometražni i kratki dokumentarni film, kao i Specijalna nagrada žirija.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.