Od ilegalnog otpada do masovnih protesta: Gospić traži hitnu sanaciju

„Gospić je naš dom“, povikala je Željka Šikić okupljenima, njih 40.000, ispred hrvatskog parlamenta početkom ovog mjeseca. Slogan je naziv kampanje čiji je pokretač i Šikić, a koja je osnovana kao protest protiv ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću, gradu u planinskoj regiji Lika u centralnoj Hrvatskoj, prenosi The Guardian.

Između 2022. i 2024. godine otpad je ilegalno ostavljan na nekoliko lokacija u gradu. Na jednoj od najvećih lokacija, svega 50 metara od Šikićinog doma, odloženo je i zakopano procijenjenih 35.000 tona otpada, od čega je dio bio opasan.

Usred noći kamioni puni otpada prolazili bi pored njenih ulaznih vrata i ulazili u obližnju industrijsku zonu. Lokalne vlasti i policija uglavnom nisu primjećivali ovu aktivnost. Međutim, stanovnici Gospića bili su itekako svjesni onoga što se događa te su se počeli smjenjivati kako bi ostajali budni i fotografirali vozila koja ulaze na lokaciju i izlaze s nje.

„Ne mislim da bi naš posao trebao biti da cijelu noć ostajemo budni kako bismo vidjeli šta se događa“, kaže Šikić.

Zabrinutost zbog zagađenja vode i tla

Otpad je postao ozbiljan problem za zajednicu, a nedavni izvještaj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo otkrio je da su u uzorcima podzemnih voda u blizini lokacije pronađene PFAS „vječne hemikalije“. Povišene koncentracije bakra i olova također su otkrivene u tlu.

PFAS je grupa od nekoliko hiljada sintetičkih hemikalija koje su povezane s ozbiljnim zdravstvenim stanjima, uključujući nekoliko vrsta raka. Poznate su kao „vječne hemikalije“ zbog toga koliko dugo opstaju u okolišu.

Uprkos uvjeravanjima da je njihova voda za piće sigurna, zbog nedostatka povjerenja mnogi stanovnici počeli su kupovati flaširanu vodu.

„Zaista sam uplašena“, kaže Šikić. „Voljela bih preseliti, ali ne znam ko bi platio kuću na prvoj cesti uz otpad. Osjećam se iznevjereno.“

Hapšenja zbog ilegalnog odlaganja otpada

U februaru 2025. godine, godinama nakon što je aktivnost počela, policija i službenici za provođenje zakona uhapsili su 13 osoba zbog sumnje da su bile dio kriminalne mreže koja se bavila nezakonitim odlaganjem otpada.

Glavni osumnjičeni, dvojica hrvatskih državljana, smatrani su visokovrijednim metama Europola, a vjerovalo se da su organizirali ilegalni uvoz opasnog otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke. Smatra se da su kriminalci ovom aktivnošću ostvarili više od četiri miliona eura profita.

Kriminal povezan s otpadom veliki je posao. Kriminalne mreže često iskorištavaju visoke troškove pravilne obrade i odlaganja otpada. Krivotvorenjem dokumenata i deklariranjem otpada kao materijala namijenjenog reciklaži mogu uštedjeti na troškovima i prisvojiti razliku.

Stanovnici Gospića nadali su se da će hapšenja konačno značiti zatvaranje i čišćenje lokacije. Međutim, 18 mjeseci kasnije, ona je i dalje tamo.

Pokret „Gospić je naš dom“

Frustrirane nedostatkom djelovanja, Šikić i još 16 stanovnika udružili su se i osnovali pokret „Gospić je naš dom“.

Ivana Rukavina Sarić, još jedna članica grupe, kaže: „Pozvali smo ljude iz različitih profesionalnih područja jer smo od početka znali da će ovo biti veoma komplikovano i da će biti potreban multidisciplinarni pristup.“

Nakon što su putem interneta i hrvatskih medija podijelili informacije o svojim problemima, Sarić kaže da je kampanja prerasla u nacionalni pokret, a grupa sada svakodnevno dobija pozive iz drugih pogođenih zajednica.

„Postoji toliko žarišta otpada širom Hrvatske i toliko ljudi suočenih sa sličnim problemima. Problem koji imamo u Gospiću je kap koja je prelila čašu“, kaže ona. „Ovo je postao nacionalni, pa čak i globalni problem.“

Problem koji nadilazi Hrvatsku

Slično ilegalno odlaganje otpada prijavljeno je u nekoliko drugih hrvatskih gradova, ali problem seže daleko izvan nacionalnih granica.

Ujedinjene nacije procjenjuju da je između 15 i 30 posto pošiljki otpada u Evropskoj uniji ilegalno, a nedavna istraga Guardiana otkrila je kanale za navodnjavanje u Turskoj, jednoj od glavnih destinacija za izvoz otpada iz Ujedinjenog Kraljevstva, zagađene mikroplastikom.

Ogromno nezadovoljstvo razmjerama problema navelo je desetine hiljada ljudi iz cijele Hrvatske da 5. septembra dođu u glavni grad. Procjenjuje se da je kroz Zagreb marširalo više od 40.000 ljudi.

„Glavni grad je bio pun“, kaže Sarić.

Zahtjevi za hitno uklanjanje otpada

Grupa zahtijeva sveobuhvatnu sanaciju lokacije i hitno uklanjanje zakopanog otpada. Također želi da sva poznata žarišta otpada u Hrvatskoj budu uključena u nacionalnu strategiju upravljanja otpadom.

Vlada je pokrenula dva postupka javne nabavke za uklanjanje, zbrinjavanje ili oporabu otpada. Međutim, s obzirom na to da je otpad i dalje tamo, četiri godine nakon početka ilegalnih aktivnosti, te zbog sve veće zabrinutosti zbog mogućih posljedica po zdravlje i okoliš, grupa planira otići u Bruxelles, gdje će protestirati ispred Evropskog parlamenta.

„Izgubili smo toliko vremena, nemamo vremena za još obećanja“, kaže Sarić. „Želimo jasne informacije, jasne rokove i konkretno djelovanje.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.