Od Banje Luke do Sarajeva: Kako dvotrećinska većina mijenja političku sliku BiH

Prilog: Amra Ličina

Konstituisanjem 12. saziva Narodne skupštine Republike Srpske, vladajuća koalicija predvođena SNSD-om osigurala je dvotrećinsku većinu od 56 poslanika. Ovakav odnos snaga, uz pat-poziciju u Vijeću naroda, daje im potpunu kontrolu nad budžetom, zakonima i promjenom entitetskog Ustava, dok jedina brana njihovim odlukama ostaju institucije na državnom nivou.

Sa 56 ruku u parlamentu od ukupno 83 mjesta, vladajući blok ima apsolutnu kontrolu nad izvršnom i zakonodavnom vlašću u Republici Srpskoj. To znači brz izbor nove vlade, potpuno upravljanje budžetom i javnim preduzećima, bez mogućnosti da opozicija blokira zakone. Lider SNSD-a Milorad Dodik tvrdi da ovakva većina garantuje stabilnost i najavljuje njeno dalje širenje:

„56 trenutno, a mi vjerujemo da će biti i 58. Naprosto svi znate da je nosilac mandata poslanik, a ne partija, i da kada se predlaže, moralo se da ima u vidu na koji način i kako se to dešava. Mi prihvatamo nove ljude u našu strukturu sa raširenim i otvorenim rukama za njih.“

Istovremeno, ova matematika se direktno preliva i na državni nivo, jer omogućava izbor četiri od pet delegata u Klub Srba Doma naroda Bosne i Hercegovine, čime vlast u Banjoj Luci zadržava kontrolni paket u Sarajevu. Ponovo izabrani predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić poručuje da Republika Srpska prva formira vlast:

„Republika Srpska ponovo prva formira vlast kao najstabilniji i najfunkcionalniji i samoodrživi dio Bosne i Hercegovine.“

Na gubitak svake parlamentarne kontrole upozorava opozicija u Banjoj Luci. Poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga poručuje da se Narodna skupština pretvara u mjesto političke trgovine:

„Ja sad ovdje pitam roditelje, očeve, majke, sestre, braću — da li ova Narodna skupština treba da bude jedna pijaca gdje vi zbog privilegija ste spremni da izgubite obraz, dostojanstvo, da bi dobili posao, da bi vam se otplatio kredit, da bi vam dobila supruga ili neko iz bliske familije, da bi vam dobili određenu privilegiju.“

Ono što ovu situaciju čini presedanom jeste činjenica da u entitetu više neće funkcionisati ni posljednja kočnica – Vijeće naroda Republike Srpske. Zbog smanjenog broja probosanskih poslanika u Skupštini i izvjesnog omjera četiri prema četiri u novom Klubu Bošnjaka, gdje će polovinu delegata činiti funkcioneri s lista SNSD-a i koalicionih partnera koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, probosanski blok gubi potrebnih pet glasova za pokretanje veta. Na zloupotrebu etničkih kvota upozorava i poslanik Edin Ramić:

„Očigledno je da je ovdje na političkom terenu Republike Srpske danas SNSD najbošnjačkija stranka. Ima najviše poslanika iz reda Bošnjaka... Konstitutivni narodi su s razlogom tako pozicionirani i zastupljeni čisto da bi se popravljali međuetnički odnosi, a ne da bi se koristile te kvote za pozicioniranje, za različite trgovine uticajima i slično.“

Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da je ovakav odnos snaga uvod u slabljenje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ali da praksa donosi prepreke:

„Da se smanje, pod navodnim znacima, ovlašćenja, da se ublaži to djelovanje Vijeća naroda, odnosno da se oduzme dio, rekla bih, od konstitutivnosti naroda, što će ići, rekla bih, prilično teško u praksi jer to mora biti opet usklađeno sa Ustavom Bosne i Hercegovine.“

To praktično znači da vlast unutar entiteta ima otvoren put i za donošenje novog Ustava Republike Srpske. Ipak, pravnik Dejan Lučka podsjeća da konačna granica postoji izvan entiteta:

„Ono što je jasno je da Republika Srpska ima pravo i da izmijeni postojeći Ustav i da donese novi ustav, ali naravno taj ustav treba da bude u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.“

Sa 56 poslanika u Skupštini, blokadom veta u Vijeću naroda i četiri delegata u državnom Domu naroda, vladajuća koalicija u Republici Srpskoj ima potpunu kontrolu u Banjoj Luci i snažnu polugu u Sarajevu. Ipak, ukoliko novi zakoni ili Ustav pređu granice državnog Ustava, jedine adrese koje ih mogu poništiti ostaju Ustavni sud Bosne i Hercegovine i visoki predstavnik.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.