Tadić: Budžet je rekordan, ali Federaciju gura u novo zaduženje

Budžet Federacije Bosne i Hercegovine na pola puta. Nakon Predstavničkog, na potezu Dom naroda. Hoće li podržati budžet težak gotovo devet milijaradi maraka? Da li će i delegati glasati za povećanje penzija? U iščekivanju i onkološki pacijenti. Petak dan D za finansijsku stabilnost Federacije. Gosti emisije Plenum bili su Vibor Handžić, Ivo Tadić i Eldin Delić.

Tadić: Ovo je dužnički budžet – zadužujemo se 2 milijarde i 300 miliona

Delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH (HDS) Ivo Tadić izrazio je nezadovoljstvo predloženim budžetom za 2026. godinu, ističući proceduralne probleme, rast zaduženja te nepravde u oblasti penzijskog i braniteljskog sistema.

„Naravno da ne možemo biti zadovoljni. Prije dva dana Zastupnički dom je usvojio budžet za 2026. godinu. Ono što je problem i što svi delegati u Domu naroda zamjere svaki put kad dobijemo budžet u ovakvom obliku, u formi prijedloga, jeste to što je nama skoro nemoguće djelovati amandmanski“, rekao je Tadić.

On je podsjetio da, iako Poslovnik omogućava ulaganje amandmana, praksa je drugačija.

„Mi po Poslovniku možemo djelovati amandmanski. Međutim, kada prođe u Zastupničkom domu, svaki put je apel od strane vlade, od strane pojedinaca: nemojte da djelujemo amandmanski jer onda moramo ponovo vratiti u Zastupnički dom. Cilj je, i svaki put naglašavamo, bilo bi dobro da budžet dobijemo u formi nacrta kako bi mogli djelovati amandmanski“, naglasio je.

Govoreći o procedurama iz prethodnih godina, Tadić je ukazao i na izostanak odluke o privremenom finansiranju.

„I prošle godine i ove godine, da nismo donosili odluku o privremenom financiranju. To je uvijek bilo pravilno. Ako ne donesete budžet za tekuću godinu, donesete odluku o privremenom financiranju“, rekao je.

Kada je riječ o visini budžeta, Tadić je naveo da vlast svake godine ističe njegovu rekordnu vrijednost. „Svaki put se, naravno, vladajući hvale da je to budžet koji je do sada najveći i to jeste. Ali svake godine je zapravo logično da je veći budžet na svim razinama, od razine općina, gradova, kantona, i ovaj put imamo budžet 8 milijardi i 900 miliona“, kazao je.

Posebno je naglasio problem zaduženja. „Ovo je dužnički budžet. Mi se zadužujemo 2 milijarde i 300 miliona, a imamo dug od prošle godine, milijardu i 400 miliona. To je zabrinjavajuće“, upozorio je Tadić.

Dodao je da su penzije jedan od ključnih razloga povećanih izdvajanja, ali je istakao da su one sigurne. „Ono što je dobro, što je sigurno za penzionere, da su penzije sigurne i da naši penzioneri svaki put do petog u tekućem mjesecu dobivaju penzije“, rekao je.

Govoreći o Zakonu o pravima demobiliziranih branitelja, Tadić je upozorio da se politika ne smije voditi preko njihovih prava. „Ovo je politika i ne bi se trebalo igrati s braniteljima. Bilo je obećano da će ići sa 01.01. ove godine. Međutim, mislim da se ovdje svjesno prešutilo“, naveo je.

Prema njegovim riječima, rješenje bi moglo doći tek sredinom godine.

„Mi ćemo vjerovatno u drugoj polovici, oko trećeg ili četvrtog mjeseca, imati određene pritiske i onda će se ići na rebalans budžeta i donijeti će zakon i pred same izbore će se reći: donijeli Zakon o pravima demobiliziranih branitelja, odnosno dodatak. Duboko vjerujem da će se to ipak realizirati, ali sredinom godine“, rekao je.

Posebno se osvrnuo na nepravilnosti kod prijevremenih povoljnijih penzija. „Još veće nepravilnosti imamo kad su u pitanju prijevremene povoljnije penzije, koje su išle u uredbi 1, 2 i 3. Danas imamo časnike u istom činu, sa istim godinama staža, gdje je razlika u penziji duplo i veća“, istakao je.

Dodao je da se stečena prava ne mogu dirati, ali da se sistemske greške moraju ispraviti. „Stečena prava ne možemo mijenjati. Onaj koji je ostvario penziju, to ne možete mijenjati.

Istako je da je problem nastao kasnije, kada sistem nije pratio promjene. Kako je naveo, dio ljudi koji je otišao u penziju kasnije je zasnovao radni odnos, među njima i on lično. „Ja sam bio jedan od tih ljudi. Zasnovao se radni odnos“, rekao je Tadić.

Međutim, problem je, kako je istakao, nastajao prilikom ponovnog odlaska u penziju. „Znate što se danas dešava? Pod tim zakonima važećim, poslije 10–15 godina staža, ako se vraćate u penziju, vraćaju vas na penziju koju ste imali prije 10 godina“, upozorio je.

„Ali ovo je nepravilnost. To je absurd. To se mora ispraviti“, poručio je Tadić.

Na kraju je naveo da su dobili određena obećanja. „Dobili smo obećanje. Na Zastupničkom domu je bio jedan zaključak da oni u narednih mjesec dana pokušaju riješiti taj problem“, zaključio je Tadić.

Handžić: Budžet FBiH nosi socijalni teret, ali razvoj ostaje u sjeni

Delegat u Domu naroda parlamenta FBiH, Vibor Handžić, je istakao da je iz savremene perspektive uvijek bolje da budžeti budu što više razvojni, ali da se u konkretnom slučaju mora uzeti u obzir struktura samog prijedloga, u kojem dominiraju zakonske obaveze prema penzionom sistemu.

„Naravno da je uvijek dobro, odnosno bolje, kada su budžeti u što većoj mjeri razvojni. Međutim, ono što je najveći fokus, odnosno ‘highlight’ ovog prijedloga budžeta jesu izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, odnosno povećanje izdvajanja za PIO fond, koji je već godinama na trezoru Federacije i sastavni je dio budžeta.“

Prema njegovim riječima, gotovo polovina ukupnog budžeta Federacije BiH planirana je upravo za isplatu i povećanje penzija, što značajno ograničava fiskalni prostor za druge politike i izaziva pitanja o dugoročnoj održivosti.

„U tu svrhu ide skoro polovina budžetskih sredstava, govorimo o iznosu od oko 4,4 do 4,5 milijardi konvertibilnih maraka. Kada imate takvu strukturu budžeta, jasno je da se nameće pitanje da li u startu nedostaje dodatna milijarda i na koji način će se ona eventualno nadomjestiti.“

Handžić se osvrnuo i na dilemu oko mogućeg zaduživanja, naglašavajući da se o tom pitanju često govori selektivno, bez šireg konteksta dosadašnje budžetske i parlamentarne prakse u Federaciji BiH.

„Ne trebamo se ponašati kao da imamo kolektivnu amneziju i kao da je parlamentarni život počeo 2023. godine. Budžet Federacije je i u ovom i u prethodna dva mandata, dakle punih 12 godina, dostavljan po hitnoj proceduri. To nije problem koji je nastao s ovom vladom, iako se slažem da jeste problem kao takav.“

Dodao je da bi budžet, kao najvažniji dokument, trebao prolaziti kroz redovnu i dvostepenu parlamentarnu proceduru, uz javnu raspravu i širu uključenost društva.

„Ja sam pobornik toga da se najvažniji dokument, ne samo finansijski nego i politički, donosi dvofazno, kroz nacrt i javnu raspravu, gdje bi i ljudi izvan zgrade Parlamenta imali priliku da daju svoje prijedloge i komentare. Volio bih da se ta praksa promijeni, ali realno, ona traje već više od decenije.“

Govoreći o zaduženju, Handžić je pojasnio da se veliki dio odluka o kreditima koje Parlament usvaja ne odnosi direktno na Federaciju kao izvršnu vlast, već na kantone i projekte finansirane putem međunarodnih institucija.

„Veliki broj zaduženja koja smo izglasali u Parlamentu nisu zaduženja Federacije kao organa vlasti, nego saglasnosti za kreditna zaduženja kantona kod međunarodnih finansijskih institucija. Uz to, postoji Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama koji jasno propisuje koliko se koji nivo vlasti može zadužiti, a da se ne ugrozi njegovo normalno funkcionisanje.“

Naglasio je da Federacija BiH, prema važećim zakonskim okvirima, još uvijek nije dostigla kritičnu granicu zaduženosti, te da se sve dok se poštuju zakonom propisani omjeri, fiskalna stabilnost ne dovodi u pitanje.

„Sve dok se krećemo u okvirima koje zakon jasno propisuje i dok se vodi računa da se nijedan nivo vlasti ne prezaduži do tačke u kojoj ne može normalno funkcionisati, smatram da ne govorimo o crvenoj liniji. Federacija Bosne i Hercegovine, po tom osnovu, još uvijek nije došla do te granice.“

Osvrćući se na proceduru usvajanja budžeta, Handžić je upozorio na moguće probleme ukoliko se u oba doma Parlamenta usvoje različiti tekstovi, što bi moglo dovesti u pitanje redovne isplate.

„Ukoliko dođe do situacije da se u oba doma usvoje različiti tekstovi budžeta, ulazimo u ozbiljan problem. Nakon 31. januara tada postaje upitna isplata penzija, naknada i plata svim budžetskim korisnicima, ukoliko se ne usvoje privremene mjere finansiranja.“

Delić: Ovo nije dužničko ropstvo, ovo je budžetska provalija

Delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, Eldin Delić, je naglasio da se ne protivi zaduživanju kao takvom, ali isključivo ako ono služi razvoju, novim investicijama i otvaranju radnih mjesta. Prema njegovim riječima, sadašnji budžetski okvir nema razvojnu logiku, već pokazuje duboke strukturne slabosti.

„Ja sam jedan od delegata koji je skoro čitav mandat bio protiv zaduženja kada su bile tačke dnevnog reda Doma naroda, osim u slučajevima kada se radilo o razvojnim projektima, poput vjetroelektrana ili sličnih investicija. Nije problem zadužiti se ako time stvarate novu vrijednost, nova radna mjesta i povećavate budžet. Ali ovo što danas gledamo u budžetu nema nikakve veze s razvojem.“

Posebno je upozorio da aktuelni prijedlog budžeta ne predstavlja klasično „dužničko ropstvo“, već mnogo ozbiljniji problem – fiskalnu provaliju iz koje će se Federacija teško izvući.

„Ovo što se sada radi u budžetu nije dužničko ropstvo. Ovo je provalija. Kada otvorite strukturu budžeta i pogledate brojke, vidite da oko 80 posto sredstava ide na socijalna primanja i socijalna davanja, dok za infrastrukturne i razvojne projekte ostaje možda 20 posto, a realno i manje.“

Delić je problematizirao i efikasnost infrastrukturnih ulaganja, podsjećajući na ranija iskustva s projektima poput Koridora 5C, gdje su, kako kaže, troškovi bili enormni u odnosu na ostvarene rezultate.

„Ako se budemo vodili praksom iz prethodnih godina, gdje je deset metara Koridora 5C koštalo milion maraka, postavlja se pitanje šta se uopšte može uraditi s ovim malim dijelom budžeta koji ostaje na raspolaganju za razvoj. To su zabrinjavajuće činjenice.“

Govoreći o proceduri, Delić je podsjetio da se budžet već četvrtu godinu zaredom usvaja po hitnom postupku, iako su ranije vlasti upravo zbog toga bile predmet žestokih kritika.

„Četvrtu godinu zaredom imamo budžet po hitnoj proceduri. Ranije se SDA i prethodne vlade zbog toga napadalo, a sada su oni koji su imali priliku to ispraviti nastavili istu praksu. Ja nisam za budžet po hitnoj proceduri, uvijek sam za to da ide u formi nacrta, da ga građani vide, da se vidi struktura budžeta i da se o tome vodi ozbiljna rasprava.“

Posebno je istakao podatke o zaduživanju radi isplate penzija, upozoravajući da se time stvara izuzetno opasan presedan za buduće generacije.

„Razgovarao sam s ekonomistima i podaci su poražavajući. Oko četiri milijarde maraka u budžetu ide samo na isplatu penzija, a mi se dodatno zadužujemo skoro dvije milijarde upravo za penzije. To znači da se gotovo 50 posto penzijskih obaveza pokriva zaduženjem. To je ozbiljna i alarmantna situacija.“

Delić je izrazio bojazan da ovakav pristup neće zadovoljiti ni sadašnje, a posebno ne buduće penzionere, te da projekcije ukazuju na dodatne probleme u narednim godinama.

„Iskreno se bojim načina na koji su kvote raspoređene. Nisam zadovoljan i projekcije pokazuju da neće biti zadovoljni ni penzioneri, a posebno ne oni koji će tek u budućnosti ostvarivati pravo na penziju.“

Osvrnuvši se na amandmane, Delić je najavio da će opozicija insistirati na izmjenama budžeta, posebno kada je riječ o boračkom dodatku i položaju najosjetljivijih kategorija.

„Tražimo kroz amandmane da se dodatno izdvoje sredstva za boračku populaciju. Kolege iz Kluba Bošnjaka predložile su povećanje od milion maraka Ministarstvu za boračka pitanja kako bi se konačno uveo borački dodatak i riješilo pitanje jedne od najugroženijih i najosjetljivijih kategorija u Federaciji Bosne i Hercegovine.“

Na kraju je poručio da će rasprava o amandmanima biti jedna od ključnih tema sjednice, te da opozicija neće odustati od pokušaja da popravi, kako kaže, duboko problematičan budžet.

„Sigurno će biti ozbiljne rasprave o amandmanima i mi ćemo insistirati na tim pitanjima. Ovo nije političko nadmudrivanje, već borba da se spriječe dugoročne štetne posljedice po budžet i građane Federacije.“

federalna.ba