U Plenumu o stanju u BHANSA-i: Politička zaštita jača od odgovornosti

Kakav je virus zahvatio BHANSA-u? Kako je dan prije zakazanog saslušanja u Parlamentu kompletna Uprava završila na bolovanju? Da li je dijagnoza ista ili je isti doktor? Šta Komisija pita, a šta Uprava krije? U čiju se pomoć prvi čovjek BHANSA-e Davorin Primorac uzda? Mandat na izmaku, a kontrolori leta na odlasku. Ko nam i u kakvim uslovima čuva i kontroliše nebo? Gosti emisije Plenum bili su: Alisa Čomor, Jasmin Emrić i Edin Ramić.

Ramić: Očigledno je da ljudi osjećaju da imaju dovoljno političke zaštite

Poslanik SDA i član Komisije za saobraćaj i komunikaciju PSBiH, Edin Ramić izjavio je da ga odgovor BHANSA-e, dostavljen dan prije zakazanog javnog saslušanja, prema kojem je kompletna uprava na bolovanju, lično nije iznenadio.

„Mene lično nije iznenadio, iz razloga što su na nekim ranijim sjednicama komisije također zatražene određene informacije od BHANSE koje uopće nisu dostavljene i to je bio zapravo razlog da se zatraži ovo javno sastušanje“, kazao je Ramić.

Dodao je da mu je, kako kaže, bilo zanimljivo samo koji će biti formalni izgovor za nedolazak uprave.

„Mene je zanimalo samo koji će biti formalan izgovor da faktički uprava ne dođe na sjednicu komisije. Očigledno je da se ljudi osjećaju da imaju dovoljno političke zaštite i da mogu se baviti na ovaj način, da niti imaju odgovornosti prema javnosti, pogotovo prema članovima komisije ili parlamenta“, rekao je Ramić.

Govoreći o političkoj pozadini, Ramić je istakao da se radi o kadrovima koje je imenovala vlast.

„Oni koji su imenovani od strane vlasti. Posljednjih mjeseci pokušavamo doći do konkretnih informacija vezanoj za BHANSA-u“, naveo je on, osvrćući se i na pitanje plata uprave.

„Pitanje plata uprave je interesantno u javnosti zbog toga što oni su na nivou plata kao guverneri u Centralnoj banci“, kazao je Ramić, dodajući da se često čuje obrazloženje da BHANSA nije budžetski korisnik.

„Nisu, ali su dobili javne i resursne upravljanje. Tako je vrlo lako biti menadžer. Nemate nikakav problem biti menadžer takve agencije“, poručio je.

Ramić je podsjetio da su izmjene pravilnika o platama uprave prošle bez problema, dok se zakoni koje ministar predlaže često ne upućuju u proceduru.

„Oni su nekad 15. januara, poslali Vijeću ministara, zahtjev izmjene i dopune pravilnika o plaćama, i to je prošlo bez ikakvih problema“, rekao je, te dodao: „Ali kada je trebalo direktoru produžiti mandat onda je taj zakon upućen u proceduru, onako, vrlo ekspresno“.

Prema njegovim riječima, komisiju nisu zanimale samo plate rukovodstva.

„Nas nisu zanimali samo njihove lične plaće. Nas je zanimalo koliko su ukupnih prihoda BiH, koliko se ukupno od tih prihoda daje dalje u investiciju, da li se obnavljaju ti sistemi kontrole, da li se investira u komunikacijske sisteme“, istakao je.

Posebno je naglasio problem odlaska stručnog kadra. „Najveći problem je s ovim koji su oblasni kontrolori. Oni su vrlo jednostavni za odlazak na neke druge aerodrome u neke druge zemlje“, rekao je Ramić, dodajući da su plate stručnog osoblja u regionu važna tema.

„Zanima nas kakve su njihove plate, pogotovo stručnih lica u odnosu na region, u odnosu na Zagreb i Beograd“, kazao je.

Upozorio je i na pitanje sigurnosti i kontrole zračnog prostora. „Uopšte ne znamo da li se dešavaju neki sigurnosni incidenti. Šta se dešava? Nama u državu prelijeću ili prelaze granicu kako ko hoće“, naveo je Ramić.

Govoreći o pokušajima izmjena zakona kojima bi se produžio mandat aktuelnoj upravi, Ramić je bio jasan. „Kada istikne mandat direktoru treba imenovati novog direktora. To je nešto što je sasvim normalno“, rekao je, upozoravajući na opasnost „privatizacije institucija“.

Na pitanje očekuje li bolju saradnju s aktuelnom ili nekom novom upravom, Ramić je odgovorio kratko: „Generalno, ne očekujem ništa. Niti od Vijeća ministara, niti od agencija koje su oni imenovali. Jer očigledno da oni smatraju da su svrha sami sebi“.

Emrić: Naš cilj nije da bilo ko strahuje za svoje radno mjesto, nego da se obezbijedi stabilan i funkcionalan sistem

Jasmin Emrić, poslanik NES i član Komisije za saobraćaj i komunikacije PSBiH, smatra da istovremeno odsustvo direktora BHANSA-e i njegova dva zamjenika formalno može biti opravdano, ali da u javnosti ostavlja prostor za sumnju.

„Naravno da je moguće da su direktor i oba njegova zamjenika na bolovanju, ali sam tajming je vrlo simptomatičan. Postavlja se pitanje da li se radi o virusu bolesti ili o virusu parlamentarnog saslušanja. Takva situacija kod javnosti s pravom izaziva sumnju i mi na to ne možemo ostati nijemi.“

Govoreći o radu Komisije, Emrić je naglasio da komunikacija s BHANSA-om traje još od jula prošle godine, te da su kroz zastupnička pitanja i zaključke Komisije više puta tražene informacije o finansijskom stanju Agencije, smanjenim prihodima i kadrovskim problemima.

„Komisija za saobraćaj i komunikacije od jula prošle godine vodi intenzivnu korespondenciju s BHANSA-om. Kroz zastupnička pitanja i zaključke tražili smo informacije o finansijskom stanju Agencije, o posljedicama slučaja ‘Viaduct’, kao i o velikom broju kontrolora letenja koji su bili na bolovanju ili su napuštali posao.“

Posebno je ukazao na zabrinjavajuće podatke o broju kontrolora zračnog prometa koji su u jednom trenutku bili na bolovanju, ističući da je Komisija pokušala utvrditi da li su razlozi finansijske prirode i da li je ugrožena stabilnost sistema.

„U jednom trenutku dobili smo informaciju da je oko 22 kontrolora letenja bilo na bolovanju. Sasvim je legitimno da se zapitamo šta je uzrok – da li su u pitanju smanjeni prihodi, ugroženo poslovanje BHANSA-e i kakve to posljedice ima po sigurnost i funkcionisanje sistema zračne plovidbe.“

Emrić je naveo da je Komisija tražila i podatke o etničkoj strukturi zaposlenih, potrebnim mjesečnim sredstvima za normalan rad Agencije, kao i o visini plata po sistematizaciji radnih mjesta, ali da nijedan zahtjev nije ispunjen.

„Tražili smo informacije o etničkoj strukturi zaposlenih, koliki je mjesečni iznos sredstava potreban za normalno funkcionisanje Agencije, kao i podatke o platama po platnim razredima i hijerarhiji. Do danas nismo dobili odgovor ni na jedno postavljeno pitanje.“

Prema njegovim riječima, BHANSA se uporno poziva na Zakon o zaštiti ličnih podataka kako bi izbjegla transparentnost, iako Komisija nije tražila lične podatke zaposlenih.

„Mi nismo tražili imena zaposlenih niti lične podatke. Tražili smo podatke po sistematizaciji radnih mjesta i platnim razredima. Pozivanje na Zakon o zaštiti ličnih podataka u ovom slučaju je izgovor, a ne stvarni pravni problem.“

Emrić je posebno kritikovao navode direktora BHANSA-e da Komisija vrši politički pritisak, tvrdeći da se na taj način pokušava diskreditovati zakoniti parlamentarni nadzor.

„Direktor BHANSA-e se obraća kolegijima oba doma Parlamenta i međunarodnim institucijama tvrdeći da Komisija vrši politički pritisak i krši zakon. To je potpuno pogrešno predstavljanje našeg rada. Mi samo tražimo finansijske pokazatelje i provjerene informacije, kao što smo to radili i sa svim drugim institucijama.“

Na kraju je poručio da cilj Komisije nije ugrožavanje zaposlenih, već očuvanje sistema i zadržavanje stručnih kadrova, posebno kontrolora letenja.

„Naš cilj nije da iko strahuje za svoje radno mjesto, nego da se obezbijedi stabilan i funkcionalan sistem. Ako imamo 130 kontrolora letenja, moramo vidjeti kako ih zadržati, kako osigurati konkurentne plate i dugoročno stabilno poslovanje. Bez tačnih informacija to nije moguće.“

Bolja komunikacija i sigurnost ključni zahtjevi kontrolora leta u BHANSA-i

Predstavnica sindikata kontrolora leta u BHANSA-i Alisa Čomor je na samom početku razgovora kazala kako je za bolovanje Uprave, kao i samu Komisiju za saobraćaj i komunikaciju tek saznala, a da bi kao uposlenici, u čije ime je i govorila, također bili zadovoljniji kada bi imali kvalitetniju komunikaciju s upravom.

„Mi kao ključni uposlenici nismo zadovoljni komunikacijom s upravom. Moglo bi biti mnogo bolje, u smislu odgovora na sve naše upite, na naše 'zahtjeve', na kraju i razgovor o istim, nalazak kompromisa - nije baš na tom nekom zavidnom nivou. Žao nam je, evo ovako govorim ispred svih nas, zato što to može mnogo bolje, jer ljudi koji rade u ovoj firmi, pogotovo ljudi koji su u operativi, su spremni zaista za pregovore, razgovore i sve ostalo. Nije to samo nešto što je vezano za plaće, koje jesu takve kako jesu i hvala Bogu pa su takve - mogle bi biti i mnogo bolje. Mi smo agencija koja je samofinansirajuća, ne ovisimo ni o kome, sve što dođe mi zaradimo“, kazala je Čomor.

U čemu vidi problem, Čomor je navela zakone, te neoslanjanje na evropsku regulativu koja postoji i osigurava radnu snagu. Također je istakla da odlazak kadra, a o kojem se sve više govori, nije 'striktno vezan za primanja, nego za određenu sigurnost firme'.

Navela je nadalje primjer iz perioda koronavirusa kada od države, kako kaže, nisu dobili nikakvu pomoć, niti oslonac što uposlenicima daje osjećaj nesigurnosti i u suočavanju s drugim problemima, poput ovih sada, navodi.

Prema slobodnoj procjeni, trenutno je zaposleno između 100 i 110 operativnih kontrolora, kazala je Čomor, potvrdivši da je informacija o odlasku 11 kontrolora u drugoj polovini prošle godine tačna.

Istakla je da je zdravstveno stanje zaposlenika, posebno kontrolora, od izuzetnog značaja, te da se ljekarski pregledi obavljaju vrlo često. Uposlenici su obavezni prijaviti i najmanje promjene u zdravstvenom stanju, čak i na dnevnom nivou, bez obzira na to radi li se o, naizgled, bezazlenim tegobama poput gripe.

U tom kontekstu naglasila je i važnost kontinuirane edukacije novih generacija, kako bi se osigurala prirodna smjena kadrova i pravovremeno preuzimanje ovog izuzetno odgovornog posla od strane mladih stručnjaka.

Na pitanje koliko traje obuka, ali i koliko košta, za jednog kontrolora letenja, Čomor je kazala kako je njena obuka trajala godinu i po.

„Radili smo praksu Prag, Luksemburg, Budimpešta, pa onda praksa u Beogradu na vazdušnom prostoru iznad Bosne i Hercegovine i Srbije. Tu su neke cifre, 300, 400 i 500 hiljada maraka. Tako nešto, recimo. Mi smo tada potpisivali ugovore o obavezi da ostanemo ovdje u ovoj zemlji, da radimo tu. Ako odustanemo od toga, onda otplaćujemo“, pojasnila je, te dodala kako bi obuka na domaćem terenu bila jednostavnija, sigurnija i znatno jeftinija, a čemu se nada da će biti realizovana u budućnosti.

federalna.ba