Očekuju li nas velika poskupljenja energije?

Večera u restoranu uz svjetlost svijeća... Ono što se, uglavnom, dovodilo u vezu s romantičnom atmosferom moglo bi postati manje romantika, a više potreba s kojom će se Evropljani suočiti ako im računi za energiju nastave rasti. U Briselu, sjedištu Evropske unije, neki vlasnici restorana istražuju kako bi budućnost bez plina i struje mogla izgledati za njihove goste, ali i biznis.

"Ideja je da se vratimo u pećinsko doba. Izvukli smo japanski roštilj. Pripremili smo cijeli niz jela koja nekoliko sekundi moraju biti na roštilju. Gosti će večeras jesti malo hladniju i malo siroviju hranu. Ali potraga za ukusom, za sjajnim, za očaravajućim je još dio našeg biznisa", kaže vlasnik restorana Francesco Cury.

Desetine gostiju bile su na večeri organiziranoj u okviru inicijative nazvane Brisel u mraku.

"Nalazimo se u trenutku kada treba birati između toga da nam je toplo u kući ili da jedemo vani. Pronaći ravnotežu je komplikovano. Postoje navike koje treba promijeniti, koje pokušavamo promijeniti u svakom slučaju, iako to nije uvijek lako", smatra gost restorana.

Nije lako ni onima koji sa zebnjom otvaraju svoje račune za energiju zbog čega će mnogi ove zime pokušati da uštede smanjivanjem temperature grijanja, gašenjem svjetla i elektronskih uređaja. Neki od rijetkih koji nemaju takvih briga su stanovnici energetski samodrživog sela Feldhajm u Njemačkoj. Omogućavaju im to desetine vjetroturbina i bioplin postrojenje.

"Svi oni mogu mirno da spavaju. Nemaju brige da će im se cijene mijenjati, barem ne u bliskoj budućnosti", istakal je predstavnica Organizacije novi energetski forum Kathleen Thompson.

I analitičari i političari su saglasni: očekuju nas velika poskupljenja energije što se prije svega dovode u vezu s ruskim ratom u Ukrajini.

"Rusija u ratu ne koristi samo oružje, nego koristi i isporuku energenata kao oružje u svijetu. Zato nakon uništavanja cjevovoda-plinovoda u Baltičkom moru, možemo reći: Plin više neće biti isporučivan iz Rusije u dogledno vrijeme. Mi smo, međutim, spremni za ovu situaciju. Donijeli smo odluke koje nam omogućuju da se nosimo s ovom promijenjenom situacijom", istakao je Olaf Scholz, kancelar Njemačke.

A hoće li Scholz uspjeti da se nosi sa ljutnjom evropskih partnera? Jer dok se ruski plinski plamen polako gasi, u Evropskoj uniji se rasplamsava rasprava o njemačkom 200 milijardi eura vrijednom paketu koji će cijene energije za građane i privredu zadržati na prihvatljivom nivou. Nekad štedljivi Nijemci koji su godinama insistirali na fiskalnoj odgovornosti zemalja članica Unije, odriješili su kesu sa javnim novcem. Njemačka je tim paketom pomoći pokazala srednji prst ostatku Evrope, rekao je jedan zvaničnik Evropske unije za Politico. To je zaista podiglo temperaturu u ostalim zemljama, dodao je.

"Mjere koje poduzimamo služe smanjenju cijena za energente sada brzo, brzo i brzo da svi vide, da niko ne bi morao brinuti kada razmišljaju o jeseni i zimi, kada misle na Božić i sljedeću godinu i račune", dodaje Scholz.

Ali brinu zemlje članice Unije koje nisu u mogućnosti da ulože ni približno sličan iznos u svoju ekonomiju. Više njih je kritikovalo njemački samostalni pristup rješavanju problema cijene plina nakon što se Berlin protivio zajedničkim evropskim mjerama ograničenja cijene tog energenta. Iz Brisela uporno pozivaju zemlje članice da koordiniraju mjere spašavanja ekonomije i izbjegnu potkopavanje jedinstvenog tržišta.

"Ovo je potrebno, s jakom koordinacijom među državama članicama, koncentrišući reakcije na, kako mi kažemo našom mantrom, privremene i ciljane mjere, i sve u svemu, da imamo vrlo dobro uzajamno dejstvo između monetarne i fiskalne politike2, navodi Paolo Gentiloni, komesar EU za ekonomiju. 

Evropska komisija je predložila mjere za suočavanje sa visokim cijenama električne energije te nestabilnost tržišta.

"Obavezno smanjenje potrošnje struje. Zemlje članice moraju identifikovati deset posto sati kad se najviše troši i smanjiti ga za pet posto. Time će se smanjiti potrošnja trenutno najskupljeg energenta, a to je plin", navodi ministar za industriju i trgovinu Češke Jozef Sikela.

Osim uštede električne energije, predloženo je i ograničenje prihoda kompanija koje proizvode električnu energiju s niskim troškovima te uvođenje solidarnog doprinosa za naftne i plinske kompanije. Predložene mjere uključuju i ograničenje cijene plina koji se uvozi iz Rusije.

"Ojačat ćemo našu energetsku platformu. Dozvolite mi da budem veoma jasna. To je u našem zajedničkom interesu. Nakon zime, morat ćemo napuniti skladišta plina, a ako vidimo da ponovo imamo scenarij gdje se zemlje članice utrkuju međusobno na globalnom tržištu i tako podižu cijene u EU, to nije održivo. Moramo imati zajedničku nabavku za sve zemlje članice, to je mnogo bolje od načina koji trenutno vlada", kazala je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

A oni koji trenutno vladaju već se suočavaju s mogućnošću socijalnih nemira tokom zime. Više hiljada stanovnika Moldavije je na protestima iskazalo svoje nezadovoljstvo radom vlade koju krive za rast cijena plina, inflacije i životnih troškova.

"Ako naša vlada ne zna kako da vlada zemljom i postavlja normalne cijene za plin, grijanje, struju i hranu, ako je jedino šta mogu raditi da drže ljude u siromaštvu, te ne žele ili ne znaju da upravljaju zemljom, oni trebaju podnijeti ostavku", kaže demonstrantkinja.

Analitičari smatraju da je moldavska politika udaljavanja od Rusije dokinula povoljne ugovore za opskrbu plinom od glavnog i najpovoljnijeg dobavljača. Kap koja je prelila čašu, bila je kada je regulator plinske mreže najavio poskupljenje za 27 posto.

"Cijena plina je viša od penzije, a kamoli naknade za druge usluge. Odakle ljudima novac za lijekove ili hranu? Ko može priuštiti račun za plin od pet ili šest hiljada leja na mjesečnoj penziji od 2 do 3 hiljade."

Rastući troškovi života i cijena energije podigli su na noge i mnoge Britance.

"Moj račun za energiju, odnosno plin i struju, prije aprila prošle godine je bio 97 funti mjesečno, a sada je 233 funte. To je mnogo. . Gdje ću nabaviti taj novac?", pita jedna od demonstrantkinja.

Na protestnim skupovima u britanskim gradovima demonstranti su nosili transparente sa natpisima - Što je dosta, dosta je i Zamrznite cijene, a ne ljude. Od vlade traže hitne mjere za rješavanje ovih problema.

"Mislim da vladu nije briga za radni narod u ovoj zemlji. Njih nije briga šta se dešava sa našim računima za energiju. Mislim da ih nije briga za ljude koji ih nisu ni birali", kaže stanovnica Londona.

Možda će ipak biti zabrinuti, jer stotine hiljada Britanaca ne žele da plaćaju previsoke račune za energiju od 1. oktobra. Na taj potez ih je pozvao građanski pokret nazvan Ne plaćaj.

"Naš cilj je da izvedemo milion ljudi na štrajk i da se otarasimo njihovih direktnih zaduženja kao i da otkažemo plaćanje računa dok ne dobijemo vladu i račune za režije na prihvatljivom nivou."

Kakav će odziv ili rezultat imati ova akcija neplaćanja kao i da li se slične mogu očekivati i u drugim zemljama, samo su neka od pitanja. Ono što se mnogi vjerovatno sada pitaju je kako bi to bilo biti redovni neplatiša visokih računa za energente. Barem hipotetički.

federalna.ba