Obustavljeni radovi na Hidroelektrani Dabar, rok puštanja u rad pod znakom pitanja

Obustavljeni su radovi na najvećem hidroenergetskom projektu u Republici Srpskoj. Hidroelektrana Dabar, jedna od tri planirane u okviru projekta Gornji horizonti, prema najavama bi trebala biti puštena u rad iduće godine. Međutim, zbog dugovanja vlade ovog entiteta prema kineskoj firmi, koja izvodi radove, najavljeni rok je pod znakom pitanja.

Gornji horizonti su nastavak višegeneracijskog projekta započetog u Jugoslaviji. Zamišljen je kao sistem kanala, tunela i hidrocentrala kojim bi se vode istočne Hercegovine preusmjeravale u svrhu proizvodnje električne energije. Kontroverze ga prate još otkako je nastavljen prije dvije decenije. Finansira se kroz kredite kineske banke, a kineska firma je nedavno obustavila radove zbog dugovanja entitetske vlade.

Radovi stali uprkos najavama

„Zatekli smo takvo stanje da se radovi trenutno ne vrše, već odavno se glavni građevinski radovi koji su najavljeni na tim lokacijama, za koje su davno obezbijeđena kreditna sredstva da se na taj način realizuje projekat, ne dešavaju“, iznosi Vladimir Topić, Centar za životnu sredinu Banja Luka.

Tačna vrijednost projekta nije poznata jer Ministarstvo energetike i rudarstva RS-a ne objavljuje ugovore. Vrijednost hidroelektrane Dabar, prve od tri planirane hidroelektrane, ranije je procijenjena na oko 660 miliona KM, ali upućeni tvrde da je stvarna vrijednost znatno veća.

„Mnogo toga ukazuje da je to najveća perionica novca u BiH i ništa drugo, da su radovi na tom projektu tri puta dosad porasli – znači trostruko, najmanje ono što je zvanično. To je jedinstveni projekat – oni kažu najveći projekat. Ako je to najveći projekat, onda je to vjerovatno najveći projekat na svijetu koji je urađen na crno“, argumentira Miljan Kovač, novinar iz Nevesinja (Impuls.ba).

Nedostatak dokumentacije i finansijska neizvjesnost

„Godinama tražimo da nam se dostavi šta je to garancija za kreditno zaduživanje koje su određene banke dale i u suštini možemo reći da je ovo jedan projekat koji je rupa bez dna“, kaže Vladimir Topić.

Resorni entitetski ministar Petar Đokić ranije je najavio da će hidroelektrana Dabar biti priključena na mrežu do kraja 2027. godine. Rokovima se žongliralo i prethodnih godina.

„Prisustvovao sam otvaranju tunela. Niko nije pominjao taj rok, nego se tu, pod tim šatorom, pojavio predsjednik SNSD-a, bivši predsjednik RS, Milorad Dodik, izašao za govornicu i rekao: Prve kilovate odavde ćemo proizvesti u julu iduće godine“, dodaje Miljan Kovač.

Ekološke posljedice i pravne bitke

Sporne su i posljedice ovog projekta po okoliš. Stručnjaci godinama upozoravaju da će dio kraških voda biti preusmjeren iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, što bi moglo smanjiti dotok vode u Bunu, Bunicu i Bregavu za oko 30 posto. Nevladine organizacije iz oba entiteta podnijele su niz tužbi protiv dozvola za gradnju.

„Ali ministarstvo nije postupilo po suštini presuda. Umjesto da otkloni nezakonitosti i uključi javnost, ono je ponovo izdalo pojedine dozvole, zbog čega je Aarhus centar morao nastaviti ovu pravnu borbu“, objašnjava Azra Šehić-Kustura, PR Aarhus centra u BiH.

Međunarodne implikacije i klimatski rizici

Projekt narušava i nekoliko međunarodnih konvencija. U odlučivanje o njemu nisu uključeni ni Federacija BiH ni Republika Hrvatska, na čije vode on ima snažan utjecaj.

„Gornji horizonti nisu samo lokalni infrastrukturni projekt, nego pitanje poštivanja međunarodnih obaveza BiH, ali i pitanje koje je otvoreno pred najvišim domaćim pravosudnim instancama, uključujući i Ustavni sud“, kaže Azra Šehić-Kustura.

„Nemamo više toliku količinu vode, ni pitke ni podzemne vode, u suštini, da se možemo tako lako igrati sa njom. Podaci 50 ili 60 godina stari ne mogu nam biti mjerodavni, danas su evidentne klimatske promjene, a itekako je problematično što jedna od najplodnijih regija, delta Neretve u Hrvatskoj, a hrvatske vlasti se ne uključuju u ovaj projekat da adekvatnije reaguju“, zaključuje Vladimir Topić.

Dok se čeka adekvatna reakcija, resorni entitetski ministar otputovao je u Kinu, a odgovore koji zanimaju javnost obećao je dati po povratku.

federalna.ba