Obrazovanje u raljama politike - pritisak na prosvjetne radnike u RS-u
Željeli to neki priznati ili ne, ali izostanak odluke Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o Danu žalosti u cijeloj zemlji pokazao je svu apsurdnost države u kojoj živimo. Učinjeno je sve da se to pitanje tretira kao prijenos nadležnosti i shodno tome, Dan žalosti proglasili su entiteti. Prvo RS politički, a onda i Federacija, očito prisiljena.
No, tu apsurdima nije kraj. Naime, Ministarstvo prosvjete RS-a zatražilo je od predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola u ovom entitetu da im dostave informaciju da li njihovi radnici učestvuju u bilo kakvim zajedničkim projektima na nivou Bosne i Hercegovine. U Ministarstvu kažu da se radi o redovnim aktivnostima s ciljem ažuriranja registra programa, projekata i drugih aktivnosti.
Ministarstvo prosvjete želi da zna da li zapsoleni u obrazovnim ustanovama predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog tipa u RS-u rade na bilo kakvim aktivnostima na nivou Bosne i Hercegovine. Ministarka Željka Stojičić želi da zna da li zaposleni u prosvjeti učestvuju u različitim projektima, komisijama, savjetima i drugim radnim tijelima na nivou Bosne i Hercegovine.
„S tim u vezi potrebno je da nam dostavite informacije da li su zaposleni iz vaših ustanova uključeni u projekte, odnosno da li učestvuju u radnim grupama za izradu različitih dokumenata na nivou Bosne i Hercegovine“, kaže se, među ostalim, u informaciji Ministarstva.
Redovne aktivnosti ili pritisak na zaposlene u prosvjeti da ne rade ništa na nivou Bosne i Hercegovine ključno je pitanje. Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da se, ipak, radi o pritisku na prosvjetne radnike i akademsku zajednicu uopšte koja treba da bude nezavisna od političkog djelovanja.
„Na sve načine se pokušava urušiti demokratski potencijal, ovo je samo jedan korak. Vidjeli smo i kroz zakon o kleveti i najavljeni zakon o medijima i stranim agentima. Ovo je pokušaj uplitanja u akademsku zajednicu da se onemogući rad na nivou Bosne i Hercegovine. Što je neprimjereno jer se onemogućavaju akademski radnici, naučnici, profesori i istraživači da se razvijaju i rade svoj posao“, ističe Bubonjić.
Smatra da dio krivice za pritisak koji trpe snose i radnici u prosvjeti i obrazovanju:
„S druge strane imamo prešutno odobravanje akademske zajednice, što je nastavak njihovog konformizma i nezamjeranja vladajućim političkim elitama u RS-u i čuvanje svoje pozicije.“
U Sindikatu obrazovanja, nauke i kulture RS-a kažu da im se još niko od prosvjetnih radnika nije žalio, ali svakako ne podržavaju ovakvu vrstu pritiska na zaposlene u prosvjeti. Neke projekte treba preispitati ili revidirati, ali zbog njihove svrsishodnosti, smatraju u sindikatu.
„Ima dobrih projekata, podržavamo svaki oblik saradnje, sve što će doprinijeti kvalitetu obrazovanja i da se ne zatvaramo u neki vid geta“, poručuje Miloš Kolundžija, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture regije Banjaluka.
Ranije je sličan dopis s obavještenjem da se ne učestvuje na bilo kakvim sastancima na državnom nivou univerzitetima poslat iz Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo. Vlada je u augustu 2021. naredila svim ministarstvima, ustanovama i institucijama da se prekine učešće u aktivnostima na nivou Bosne i Hercegovine. To je pravdano odlukom lidera političkih stranaka koje čine vlast u RS-u.
federalna.ba