Obrazovanje odraslih - pokretač razvoja zajednice
Obrazovanje odraslih sve više se prepoznaje kao ključni pokretač razvoja zajednice, posebno u kontekstu prilagođavanja tržištu rada i ubrzanih tehnoloških promjena. Kvalitetni programi obuka i digitalnih vještina značajno doprinose zapošljavanju i većoj kompetentnosti radne snage. Već duži niz godina BiH ima tradiciju obrazovanja odraslih, a prije agresije na Bosnu i Hercegovinu postojalo je 57 radničkih univerziteta.
Obrazovanje odraslih postaje jedan od ključnih alata za razvoj modernog društva. U vremenu brzih tehnoloških promjena i novih zahtjeva tržišta rada, u fokusu su sticanje dodatnih znanja i vještina tokom cijelog života. Programi stručnih obuka i prekvalifikacija pomažu građanima da ostanu konkurentni, ali i da lakše pronađu ili zadrže posao. Dženita Džano, direktorica DVV International ureda za BiH:
“DVV International, evo već unazad 25 godina, u saradnji s partnerima, s ministarstvima, s obrazovnim vlastima, gradi ponovo te strukture i jača strukturu obrazovanja odraslih u BiH.“
Muamer Mahmutović, predsjednik Privredne komore BiH, ističe da sticanje novih vještina poboljšava konkurentnost na tržištu rada:
“Obrazovanje odraslih je vrlo značajna stvar, pogotovo za privredu i za tržište rada. Na taj način možemo pojačati znanje i vještine postojeće radne snage s jedne te s druge strane, nezaposlenim osobama omogućiti da pokušaju da se zaposle na tržište rada i da steknu nova znanja i vještine.”
Obrazovni sajam, koji je održan protekle sedmice, ponudio je konkretne informacije o dostupnim programima neformalnog obrazovanja, stručnim kursevima i mogućnostima profesionalnog usavršavanja. Više od 30 centara za obrazovanje odraslih Kantona Sarajevo, koji nude usluge usavršavanja, predstavilo je svoje programe na sajmu održanom u okviru konferencije. Nada Breza, vlasnica kozmetičkog centra, više od 20 godina edukuje osobe u oblasti uljepšavanja:
„Išli smo s tim da educiramo, prvo je bilo za vizažiste, pa nokti, znači manikir, pa smo onda išli na njegu tijela, znači lice, depilacije, masaže, estetski dio. E onda smo kasnije krenuli da usavršavamo i mušku i žensku populaciju, tako da smo mi sada taj centar koji isključivo radi na ljepoti.”
Pozitivan primjer ovakvog vida obrazovanja je Hrvatska koja je, zahvaljujući fondovima Evropske unije, napravila iskorak donošenjem novog zakona i uvođenjem vaučera, što je istaknuo i Andrej Marušić, direktor ustanove za obrazovanje odraslih “Dante”:
„Taj vaučer najčešće u nekakvom prosjeku je oko 1.000 eura po osobi. Međutim, on može biti i veći, ovisno o zanimanjima, odnosno mikro kvalifikacijama koje osoba odluče upisati.“
Bosna i Hercegovina ima snažan potencijal u razvoju sistema obrazovanja odraslih, ali su potrebne bolje strategije, veća ulaganja i dugoročna saradnja institucija da bi taj potencijal bio u potpunosti iskorišten.