Obilježena godišnjica od raspuštanja zloglasnog logora 'Omarska'
Udruženja bivših logoraša u BiH iz Prijedora i okoline obilježili su 30 godina od zatvaranja logora Omarska u kojem je bilo zatočeno oko 3.300 Bošnjaka i Hrvata. Zatražili su izgradnju memorijalnog centra logora Omarska zbog tortura i strijeljanja logoraša, za što je u Haagu osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri. Prvi proces i prva presuda pred Haškim tribunalom bili su upravo za zločine počinjene u ovom logoru. Zbog masovnog silovanja logorašica u ovom logoru silovanje je prvi put u sudskoj praksi okarakterizirano kao ratni zločin.
Od maja do augusta 1992. u ovom su logoru civili, Bošnjaci i Hrvati, trpjeli najteža mučenja. Preživljavali su uz jedan obrok dnevno, uglavnom pokvarene hrane, koji su morali preuzeti i pojesti u tri minute. Početkom augusta 1992. američki i britanski novinari snimili su i objavili snimke kada je počelo raspuštanje logora Omarska. Posljednji je izašao Nijaz Mujkanović. Sjećanja na mučenja koja je preživio i danas kristalno jasna.
„Ne znaš šta nosi svaka noć, prozivka, kad te prozove ponesi stvari i kreni, znači da te nema više. Kao u Aušvicu, imali smo bijelu i crvenu kuću. Bijela za mučenje, a iz crvene se niko nije vratio“, ispričao je Nijaz Mujkanović, koji je svoja teška iskustva pretočio u knjigu „Zločin s predumišljajem“, koja je prevedena na engleski, francuski i švedski jezik.
Upravo je dužnost preživjelih da dolaze i podsjećaju na sve strahote kako se takav zločin ne bi zaboravio niti ponovio.
„Ja sam sa još pet žena bila osuđena na smrt, ali sam preživjela i danas sam jedina živa od tih žena. Moramo živjeti, dolaziti i pričati, pričati istinu o tome šta se ovdje desilo. Dešavali su se najteži zločini i mučenja“, kazala je Sabiha Turkanović iz Kozarca, bivša logorašica.
Danas su ispred zloglasne „bijele kuće“, u kojoj su logoraši mučeni, postavljena 432 nadgrobna spomenika u sjećanje na one koji su ovdje i ubijeni.
„Broj žrtava logora Omarska je znatno veći jer je dio logoraša iz Omarske prebačen u Trnopolje, pa su strijeljani na Koricanskom stijenama. Logoraši iz Omarske su strijeljani na jami Hrastova glavica i jami Lisac“, kazao je Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša regije Banja Luka.
'Omarska' nije bilo mjesto u kojem se sa logorašima sporadično okrutno postupalo ili u kojem su životni uslovi naprosto bili teški. Bila je to paklena sredina u kojoj su muškarci i žene bili lišeni najosnovnijih životnih potreba i čovječnosti. Omarska je bila mjesto gdje su ljude tukli svakodnevno i uz upotrebu đavolskih sredstava mučenja. Niko nije mogao biti u zabludi da je 'Omarska' samo loše vođen zatvor – ona je bila zločinački poduhvat koji je smišljeno funkcionisao, na način kojim se uništavao um, tijelo i duh ljudi koji su tu bili zatočeni, stoji u jednoj od presuda Haškog tribunala, u predmetu "Kvočka i drugi", istaknuto je na današnjem okupljanju u Omarskoj.
federalna.ba