Obilježena 30. godišnjica svirepog ubistva bošnjačkih civila u Bijeljini

U bijeljinskom naselju Bukreš danas je obilježena 30. godišnjica svirepih ubistava porodica Sarajlić, Malagić i Sejmenović.

U noći 24. na 25. septembar 1992. godine 22 člana pomenutih porodica iz njihovih kuća izveli su pripadnici specijalne jedinice Pahuljice MUP-a RS-a likvidiravši ih na obalama rijeke Drine u mjestu Balatun.

Komemoracija u povodu 30. godišnjice održana je u dvorištu porodice Sarajlić, gdje su rođaci položili cvijeće na stopu u betonu kao jedini dokaz da su nekada tu živjeli.

"Trideset godina je bola kod nas, ali je konačno došlo vrijeme da je podignuta optužnica. Na dva-tri dana prije tragedije čuo sam se telefonom s njima i baš mi je Alma rekla: Daidža, baš sam te poželjela. Njihov nestanak i ubistva su bili niz godina nepoznati. Uspjeli smo ih preko dobrih ljudi pronaći u Sremskoj Mitrovici i dostojanstveno sahraniti", kaže Amir Hadžisalihović, brat ubijene Amire Sarajlić.

O nezapamćenom zločinu u Bijeljini u svojim knjigama je pisao novinar i publicista Jusuf Trbić, koji je zajedno sa Dječijom ambasadom u Međašima i advokatom Duškom Tomićem organizirao komemoraciju u dvorištu porodice Sarajlić.

"Pravosuđu je trebalo 30 godina da dođu do optužnice. Ovakav zločin govori o sistematičnosti zločina. Ovo je urađeno, jer je proces etničkog čišćenja Bijeljine stao i trebao im je jedan ovakav zločin. Strašna je brutalnost i kako je sve to izgledalo. Ljudi su odvedeni na obale Drine i da su ubijani čak i sačmaricama. Strašno je da se Goran Sarić, koji sada ima čin generala, dobrovoljno krenuo da ubija djecu. Strašno je što su u Bijeljini svi znali za ovaj zločin, a niko nikad nije progovorio riječi. To je zaista jedna tama koja je pala na sve nas i trebat će puno vremena da se tama raziđe", kaže Trbić.

Advokat Duško Tomić ubistva porodica Sarajlić, Malagić i Sejmenović nazvao je "malim genocidom".

"Ova dvorišta su danas trebala biti puna djece, trebali bismo slaviti nečiji rođendan i svadbu. Nedavno je bilo ročište o izjašnjenju o krivici optuženih osoba. Izjasnili su se da nisu krivi. Ja sam u sudnici i zastupan jednog optuženog. Među svjedocima ima najmanje 30 posto onih koji su trebali biti na optuženičkoj klupi i jedva čekam susret s njima", kaže advokat Tomić.

Krajem prošle godine, poslije 29 godina čekanja, službenici državne agencije SIPA-e na području bh. entiteta RS uhapsili su više osoba. Sud Bosne i Hercegovine je u januaru 2022. godine potvrdio optužnice protiv Živana Miljanovića, pomoćnika komandira SJB-a Bijeljina, Steve Bokarića, pripadnika Službe državne bezbjednosti Bijeljina, Jovice Petrovića i Mirka Simića, pripadnika Interventnog voda SJB-a, Gorana Sarića, nekadašnjeg komandanta Specijalne brigade policije Republike Srpske, Ljuboje Markovića i Slavenka Kočevića, pripadnika Specijalnog voda MUP-a RS-a, te Zvonka Pržulja.

Tužilaštvo BiH tereti optužene da su, u svojstvu rukovodećih radnika Stanice javne bezbjednosti Bijeljina i Sektora državne bezbjednosti te u svojstvu pripadnika Interventnog voda SJB-a Bijeljina i Specijalne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske takozvane "Pahuljice" sa Sokoca, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih lica za vrijeme rata.

"Nakon zarobljavanja i odvođenja u mjesto Balatun, izvršena je egzekucija navedenih civila iz vatrenog oružja, čija su tijela bačena u rijeku Drinu, a nakon rata ekshumirana na više lokacija uz rijeku Savu na području Srbije i ukopana na području Sremske Mitrovice, dok se za tijelima četiri ubijene žrtve još traga", naveli su u Tužilaštvu BiH nakon potvrđivanja optužnice.

Prije 30 godina pobijeni su Sarajlići: Admir i Alma Sarajić, djeca od 6 i 10 godina, njihova majka Amira rođena 1955. godine i njihov otac Osman (sin Izin) rođen 1956. godine, njegov mlađi brat Senad (1967.), otac Izo (Izedin) rođen 1931. i majka Rašida rođena 1920. godine, Derviša Sarajlić rođena 1956., Muharem Sarajlić, sin Ćerimov (1952.), Selma Sarajlić, kćerka Muharemova i Dervišina, rođena 1980. godine (imala je dvanaest godina) i njen brat Zekerijah (1976.), Zurijeta Sarajlić rođena 1934. i njena sestra Najla Džafić (1931), koja je te večeri došla da ih posjeti. Pobijeni su i Sejmenovići: Jusuf (sin Hasanov) rođen 1949., njegova žena Izeta rođena 1951. i djeca Edina (1973.) i Edin (1979.). Pobijeni su Malagići: Rašid (otac Durmo) rođen 1947., njegova majka Haša, rođena 1926., Rašidova žena Amira rođena 1953. te djeca Elvir (1972.) i Almir (1974.).

Svojevremeno je na groblju u Sremskoj Mitrovici ekshumirano 13 tijela pod oznakom NN, koja su potom identifikovana i pokopana u Bijeljini. Potom je pronađeno još pet tijela koja su pronašla vječni smiraj, a 30 godina kasnije traga se za još četiri žrtve svirepog zločina.

U Bijeljini su danas gradske vlasti organizovale proslavu oslobođenja Bijeljine u Drugom svjetskom ratu. U gradu nije bilo ni riječi o najsvirepijem zločinu u novijoj historiji Bijeljine.

federalna.ba/AA

Bijeljina ratni zločin ratni zločini Bukreš
Bijeljina potraga za vozačem
0 22.11.2022 09:46
Sajam mesa i mesnih prerađevina Novembar fest Bijeljina
0 14.11.2022 19:41
Herson Volodimir Zelenski ratni zločini
0 14.11.2022 07:49
Afganistan istraga ratni zločini
0 31.10.2022 15:27