Obilježena 29. godišnjica stradanja Bošnjaka u Grapskoj kod Doboja
Preživjeli stanovnici naselja, brojni gosti i rodbina ubijenih danas su u Grapskoj kod Doboja obilježili 29. godišnjicu stradanja stanovnika ovog mjesta. Naime, na današnji dan 1992. godine srpske snage su u Grapskoj ubile 33 mještana ovog naselja, dok je preko 400 deportovano u logore Bare kod Doboja, Kula, Manjača i druge, a selo je do temelja spaljeno.
Tokom agresije na BiH smrtno su stradala 104 stanovnika ovog naselja, uključujući i 25 starih i nemoćnih civila strijeljanih nakon progona stanovnika naselja u Grapskoj sredinom juna 1992. godine. Povratnici u Grapsku svake godine ponovo proživljavaju stravične događaje od prije 29 godina.
- Za vrijeme tog ratnog perioda moja porodica je izgubila tri člana. Izgubio sam oca, majku i od sestre dijete koje je imalo pet godina – kaže Nedžad Muratović.
Od oko tri hiljade stanovnika Grapske 1992. godine više od 400 ih je deportovano u logore.
- U logorima je ubijeno oko 13 logoraša, a potražujemo još deset naših momaka koji su odvedeni iz dobojskog logora 25. maja i još se za njima traga – ističe Aljo Hasančević, predsjednik Udruženja logoraša u Grapskoj.
Posmrtni ostaci 34 ubijena stanovnika Grapske do danas nisu pronađeni.
- Nadam se da će proraditi i savjest kod ovih naših komšija i da će neko najzad smoći snage da nam kaže pravu istinu i da te žrtve nađu svoj smiraj – poručio je Amir Hurtić, predsjednik MZ Grapska.
- Mnogi ne znaju da je se ovdje desio genocid. Zato što je njemački sud 1999. godine u Diseldorfu osudio Nikolu Jorgića za genocid – istakao je Izet Škrebo, predsjednik ORVI Doboj Istok.
Na dugogodišnju zatvorsku kaznu za zločine u dobojskom kraju osuđen je i Predrag Kujundžić, a pred Sudom BiH u toku je sudski proces protiv Borislava Paravca i Milana Ninkovića, predsjednika i člana kriznog štaba tzv. srpske opštine Doboj, te Andrije Bjeloševića, načelnika CSB Doboj i njegovog zamjenika Milana Savića, zbog ratnih zločina počinjenih nad civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u Doboju od maja 1992. do kraja 1993. godine.
federalna.ba