O poljoprivredi i njenim potencijalima u Brčkom na skupu „Dan uljarica“

Značaj domaće proizvodnje i strah od deficita zaliha hrane izgleda kao šamar višegodišnjem minimalnom ulaganju u privredu i poljoprivredu. U Brčkom je održan skup „Dan uljarica“, gdje je u prvom planu razgovarano o poljoprivredi i njenim potencijalima.

Aktuelna politička i ekonomska situacija u svijetu pogubna je za bh. poljoprivredu. Pad turske lire loše je utjecao na izvoz robe u ovu zemlju. Cijene su postale preskupe za njihovo tržište, dok je turska roba za tržište BiH veoma jeftina.

„Zbog toga ovaj sadašnji disbalans. Nadamo se da će doći do relaksacije odnosa i stabilizacije ekonomskih prilika u Republici Turskoj“, kazao je Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Šteta. Jer BiH ima dobre polazne osnove, prerađivačke kapacitete te tradiciju uzgoja uljarica i ostalih poljoprivrednih proizvoda. Ukratko - prirodni potencijal da stvori robne rezerve, pa čak i u ovakvoj krizi.

„Da domaćom proizvodnjom spasimo ekonomiju BiH. Ja mislim da su domaći poljoprivrednici spremni na to, samo moramo sjesti svi za sto i početi razgovarati o tome ko treba da uradi određene segmente“, poručuje Ševal Suljkanović, izvršni direktor za ekonomska pitanja Bimala d.d.

Resorni ministri poljoprivrede iz entiteta i Distrikta najavili su veću podršku domaćim poljoprivrednicima.

„Vlada je zadužila Robne rezerve Federacije da izdvoje dio iz robnih rezervi kada je u pitanju gorivo za poljoprivredne proizvođače. Zatim je tu program novčanih podrški i budžet koji je sigurno veći u odnosu na prošlu godinu“, navodi ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudin Dedić.

Šef brčanskog Odjeljenja za poljoprivredu Milenko Ninković ističe kako bi trebalo raditi na povećanju proizvodnje uljarica: „Taj broj je otprilike konstantan, sa blagim povećanjem. Oko 200 hektara se zasije suncokretom, oko 150 hektara uljanom repicom i oko 2.100 hektara sojom“.

Posljednji je čas da se intenzivno počne raditi na spašavanju i unapređenju jednog od najznačajnijih resursa koji kao zemlja imamo – a to je hrana. Siromaštvo ne bi trebalo biti naša briga, ali pod uvjetom da u budućnosti budemo produktivniji. Jer, kako i poslovica kaže - ko radi, ne boji se gladi.

federalna.ba