O materijalnoj podršci porodicama s djecom ovog ponedjeljka

Vlada Federacije utvrdila je 12 amandmana na Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, koji postaju sastavni dio ovog zakona. S ciljem poboljšanja zakonskih rješenja, korekcijama zakona se precizira iznos naknade i važi za sve kantone na području Federacije. Tako bi oko 80 hiljada djece ostvarilo pravo na dječiji dodatak od 103 marke umjesto dosadašnjih 59. Zakonom se propisuju bolja i jednaka prava za nezaposlene porodilje.

Svako dijete bi trebalo imati jednaka prava te priliku za sretno i bezbrižno djetinjstvo. I to bi jednim dijelom trebala osigurati država. No, naša nije - barem do sada. Vrlo često mjesto prebivališta definiše i kvalitet života. Prilike nisu iste za svako dijete. Primjer koji to pokazuje je dječiji doplatak. Iznos dječijeg doplatka u Federaciji se razlikuje od kantona do kantona. Od simboličnih naknada do nepoznavanja ovog prava, poput Zapadnohercegovačkog kantona. Prema analizama, kantonalni prosjek za dječiji doplatak trenutno je oko 33 marke.

“Svake godine na prijedlog resornog ministarstva Vlada donosi visinu naknade za dječiji dodatak za budžetsku godinu. Prethodna Vlada je to već utvrdila za 2022. godinu i ona je bila 30 KM, odnosno za porodice sa dvoje i više djece 48 KM”, navodi ministar za rad, socijalnu politiku i povratak TK-a Mirsad Muhamedbegović (SBiH).

Dok se pomoć države broji u nekoliko maraka, potrebe djece su značajno skuplje. Da bi se krenulo putem rješavanja problema minornih i neusklađenih novčanih naknada, Vlada Federacije kreće malim koracima izmjene zakona kojima se, ako se usvoje, daje više, ali i prvi put jednako za svako dijete.

“Rekli smo da polazna osnova treba biti kao osnovica minimalna plata. Visina naknade 19 posto najniže plate, što iznosi 103 KM, i ovo pravo bi se trebalo finansirati iz budžeta FBiH. Za ove namjene planirano je 50 miliona maraka”, ističe ministar rada i socijalne politike FBiH Vesko Drljača (SBB).

Za samohranu majku koja brine o troje djece dječiji dodatak je jedini izvor prihoda. I to nije bilo dovoljno za sve njihove potrebe. Veći iznos dodatka će pomoći, ali dok cijene osnovnih životnih namirnica svakodnevno rastu, briga majke za egzistenciju porodice se nastavlja.

“Isto kao i da nemam - ja njih kad dobijem, još posebno sad kad je sve poskupjelo. Vjerujte mi, ja dvije kesice kupim, ja ne mogu kupiti ni ulja, ni brašna, što je najosnovnije djeci ne mogu da kupim. A danas djeca sve zahtijevaju, posebno za školu, a kamoli za prehranu”, priča Hava Levis, samohrana majka troje djece.

Djeca su garant opstanka države. A u našoj ih ima sve manje. Iseljavanje stanovništva godinama traje, a na godišnjem nivou, statistika pokazuje - više umrlih nego rođenih. Adekvatne pronatalitetne mjere mogu utjecati na pozitivan natalitet. Važnost porodica s troje ili više djece je nemjerljiva, poručuju iz udruženja Porodice tri plus. Pa tako i izmjene zakona ocjenjuju pozitivno, ali dodaju da je potrebno više.

“Koliko znači? Znači mnogo. Je li dovoljno? Nije. Ovo smatramo prvim koracima, jer tek vidimo da i u izazovnim vremenima novca ima, samo ga treba raspodijeliti, a u ljudski resurs ulaganje – pa, to je sigurno najpreči resurs, pogotovo u momentu kada u FBiH nemamo nijednu općinu sa pozitivnim prirodnim priraštajem”, tvrdi Mustafa Vlahovljak, predsjednik Udruženja Porodice tri plus.

Prema procjeni Vlade, najmanje petina djece iz Federacije ispunjava uvjete za isplatu dodatka. A uvjet je da po članu porodice mjesečna primanja ne iznose više od 40 posto najniže plaće, što je trenutno 217 maraka. Izmjenama Zakona prvi put se propisuju i porodiljske naknade za nezaposlene majke u Federaciji, a koje ne mogu biti manje od 300 maraka u prvoj godini nakon poroda. Poslije bi kantoni u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima određivali iznos naknade. I sve to ako Vladin prijedlog podrže parlamentarci, koji su na testu već ovog ponedjeljka.

federalna.ba