NSRS briše Schmidta iz zakona – OHR upozorava: Plovite u uzburkanim vodama

Donošenjem izmjena Zakona, prema kojima više neće objavljivati odluke Kristijana Šmita (Christian Schmidt) u Službenom glasniku,

Narodna skupština pokušava izbrisati visokog predstavnika iz zakona, uz argumente da nije imenovan u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Brojne su reakcije na posljednji pokušaj Milorada Dodika da sruši legalitet OHR-a. Istovremeno, Ured visokog predstavnika upozorio je zakonodavce iz RS-a da trebaju biti svjesni da će ploviti u uzburkanim vodama.

Ukoliko do petka u 12 sati Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne poništi Odluku kojom je izbrisao odredbu u Pravilu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština RS-a, uslijediće odgovori, najavio je Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska. Izmjenama zakona u Narodnoj skupštini biće regulisano da se u Službenom glasniku ne objavljuju odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, jer on "nema legalitet".

Iako tvrdi da nije riječ o izlasku iz Bosne i Hercegovine, podršku za kontinuirano zahtijevanje, koje vodi u rušenje državnih institucija, Dodik i SNSD dobijaju i od drugih političkih strana u RS-u. Ognjen Tadić, bivši političar i pravnik:

„Cilj ukidanja je najvjerovatnije u vezi sa pripremom ovog suda za preuzimanje većeg broja funkcija visokog predstavnika, uključujući i neka od takozvanih bonskih ovlaštenja i neutralisanje njegovog dejtonskog karaktera koji utvrđuje standard da Ustavnog suda nema bez svih komponenti, a što znači i sudija koje biraju entitetski parlamenti.“

Samo nekoliko mjeseci ranije, podsjetimo, vodile su se političke prepirke u vezi s imovinom, posebno djelidbom - šta je entitetsko, a šta državno. Kako je, ipak, potpuno jasno šta priprada državi, a neki ne žele ispoštovati, učinjen je politički pritisak i sudija Zlatko Knežević iz RS-a, umjesto da obavlja sudijsku funkciju, podnosi zahtjev za prijevremenu penziju. Ozbiljnost situacije komentirao je za Federalnu televiziju Mato Tadić, penzionisani sudija Ustavnog suda BiH:

„Od odlaska mene iz Ustavnog suda, pa kolege, nepopunjenost, nismo mogli predvidjeti da će tako dugo trajati. I ovo novo s kolegom koji je preostao još jedan iz RS-a je svakako ozbiljan udar na Ustavni sud i ozbiljno dovodi u pitanje funkcioniranje Ustavnog suda, a time i cijelog sustava koji je predviđen Ustavom Bosne i Hercegovine.“

Uslijedile su reakcije. Zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Ramiz Salkić smatra da je Dodik sa Draganom Čovićem ovladao svim polugama vlasti u Bosni i Hercegovini:

„Jedino im je još ostao Ustavni sud na koji je Dodik računao nakon što se, pod njegovim pritiskom, morao povući sudija Zlatko Knežević. Odluka Ustavnog suda, zasad, pomrsila je Dodikove i Čovićeve račune i biće interesantno vidjeti koju 'silu' će Dodik demonstrirati nakon što Ustavni sud ostane pri svojoj odluci. Naravno, ako ostane".

Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, navodi:

„U slučaju da NSRS usvoji zakon kojim će se regulisati da se u Službenom glasniku entiteta RS ne objavljuju odluke visokog predstavnika, spremni smo, ako OHR ne reaguje, podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH, jer je ovo ozbiljan atak na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine.“

Delegat Stranke za BiH u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Džemal Smajić ističe da je krajnje vrijeme da reaguje visoki predstavnik i poziva Kristijana Šmita da nakon 30 godina izvuče ovaj brod iz oluje kad već nije dozvoljeno da se izvuče demokratskim procesima:

„Znate i Vi, a i mi, da Dodik radi direktno po notama Moskve i Beograda. Ne dolaze ovi potezi iz njegove glave. Pitanje je zašto mu se dozvoljava da pravi nered u dvorištu NATO-a i Evropske unije. Umjesto sankcija, kako čujemo, Dodik treba da bude nagrađen državnom imovinom. S posljednjim potezima, Dodik želi eskalirati situaciju paralelno sa eksalacijom situacije na Kosovu. Dodik i njegovi saveznici su u stanju napraviti destabilizaciju na Balkanu i to trebamo, poučeni bližom i daljom istorijom, svi imati na umu. On se kreće u tom pravcu! Zbog toga mislim da je krajnje vrijeme da se zaustavi njegovo djelovanje, jer možemo doći do tačke kada ćemo svi biti dovedeni pred svršen čin.“

Upravo na isto upozorio je i izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) u Atlantskom vijeću u Vašingtonu. On je naveo da posljednja dešavanja na Kosovu mogu izazvati regionalni problem, te da Srbija mora početi razmišljati kako će doći do priznanja Kosova kao države, a Priština mora razmišljati o formiranju zajednice srpskih opština.