Novinarke u Bosni i Hercegovini sve češće su meta rodno zasnovanog nasilja

Prilog: Irena Antić

Digitalno nasilje, prijetnje, tužbe za klevetu, diskriminacija na radnom mjestu, pa čak i fizičko nasilje, sastavni su dio njihovih profesionalnih angažmana. Rečeno je, među ostalim, na prezentaciji istraživanja Udruženja BH novinari „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“. U periodu od 2021. do 2024. u BiH prijavljeno je 129 napada i drugih sigurnosnih rizika za novinare i novinarke, od čega se 31 napad odnosi na žene. Registrirane su desetine napada na medijske kuće i organizacije te na grupe novinara i novinarki. Kontinuirani oblici nasilja, ne samo da dovode u pitanje prava novinarki već duboko ugrožavaju njihovo psihološko zdravlje, profesionalni napredak i ličnu sigurnost. Rečeno je, među ostalim, na prezentaciji  istraživanja Udruženja BH novinari „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“. U okviru projekta realizirano je tzv. desk istraživanje, istakla je autorica izvještaja Lajla Zaimović Kurtović.

Istraživanjem je obuhvaćena analiza međunarodnih mehanizama za zaštitu novinarki te domaći zakonodavni okvir, dokumenti i istraživanja u vezi sa slobodom medija i zaštitom žena od nasilja. Također, obavljeni su intervjui sa novinarkama, pravnim stručnjacima i predstavnicima nadležnih institucija.

Istraživanje Udruženja BH novinari „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“ podrška je srodnim zagovaračkim naporima i politikama, koje mogu omogućiti sinergiju sa sličnim inicijativama i podstaći naredne korake ka inkluzivnom i sigurnijem medijskom okruženju u BiH.