NOVI PLAN RASTA ZA ZAPADNI BALKAN - KOMBINACIJA INVESTICIJA I REFORMI

Evropski put zemalja Zapadnog Balkana dobio je novi vjetar u leđa na oktobarskom samitu Berlinskog procesa koji je održan u Tirani. Istina, vjetar u leđa uslovljen je reformama.  Lideri Evropske unije ponudili su novi Plan rasta Zapadnom Balkanu, otvarajući dijelove jedinstvenog tržišta Evropske unije i tražeći suštinske reforme prije prijema u članstvo šest zemalja regiona. Plan će uključivati i dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde eura kredita, ali će sredstva biti dostupna nakon provedbe reformi u zemljama Zapadnog Balkana.

Novi Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan predstavlja značajnu priliku za region sa potencijalom da udvostruči privredu regiona u narednoj deceniji. Osim što će osigurati investicije u regionu, Plan će podstaći reforme, unaprijediti ekonomsku integraciju sa jedinstvenim tržištem Unije i podstaći ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište. Kada je u pitanju unapređenje ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem Evropske unije, za to postoji sedam prioritetnih oblasti, kazao je Ferdinand Kenig (Koenig), portparol Delegacije Evropske unije u BiH:

„Prva je slobodno kretanje robe. Postoje sporazumi koji bi mogli da otvore jedinstveno tržište za robu proizvedenu na Zapadnom Balkanu, pojednostave carinske procedure i promovišu učešće u Konvenciji o zajedničkom tranzitu. Druga je slobodno kretanje usluga i radne snage, što bi uključivalo e-trgovinu i slične usluge, kao i priznanje vještina i kvalifikacija između Evropske unije i Zapadnog Balkana. Treći je pristup Jedinstvenom području plaćanja u EURIMA (SEPA), što bi smanjilo troškove prekograničnih plaćanja i podstaklo prekograničnu trgovinu. Četvrto je olakšavanje drumskog transporta sa svim jasnim prednostima koje bi to donijelo. Peta je integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, što je važno za suočavnje s globalnim izazovom klimatskih promjena. Štaviše, postizanje bolje integracije tržišta električne energije u regionu sa tržištem EU-a otvara mogućnost za integraciju drugih energetskih tržišta. Šesta prioritetna oblast je jedinstveno digitalno tržište, što predstavlja niz važnih mogućnosti kao što su smanjenje troškova rominga, jačanje sajber sigurnosnih veza i prekogranična interoperabilnost. I konačno, integracija u industrijske lance snabdijevanja bi razvila strateška partnerstva na održivim lancima vrijednosti sirovina i za sigurnost snabdjevanja kritičnim lijekovima.“

Iz svega ovoga vidljivo je da nisu samo finansijska sredstva benefiti novog Plana rasta za Zapadni Balkan. Admir Čavalić, ekonomski analitičar:

„Evidentno je da smo dobili recept za daljnje reforme koje se tiču ekonomije, odnosno slobodnog protoka roba, usluga, ljudi, kapitala i slično. Vidimo da se ovo veže za Berlinski proces, čak u nekim mjerama liči na inicijativu Otvorenog Balkana. Međutim, ono što je bitno potcrtati, jeste da je cilj zaista jasan, a to je konvergencija, uzajamno približavanje, domaćih regionalnih ekonomija spram EU ekonomija.“  

Ako se reformski napori učine, oni će biti praćeni povećanim finansiranjem Evropske unije, odnosno investicijama za Zapadni Balkan.

Isti princip se primjenjuje u EU paketu Next Generation za države članice – investicije i reforme. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen):

„Svojom kombinacijom reformi i investicija, Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno plaćanje u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta.“

Unija je postavila pred zemlje Zapadnog Balkana uslov da reformiše svoje ekonomije i političke institucije prije pristupanja, odnosno da se integriše unutar sebe, da bi se kasnije ovaj region lakše integrisao u Evropsku uniju. Ferdinand Kenig, portparol Delegacije Evropske unije u BiH:

„Međutim, sve ovo zavisi od usvajanja relevantnih pravila i standarda pravne stečevine. Bliže povezivanje sa jedinstvenim tržištem EU-a donijet će korist koje će građani direktno osjetiti, te stoga pozivamo domaće vlasti da preduzmu neophodne korake koji će zemlji omogućiti da iskoriste mogućnosti koje nudi Plan rasta.“

Novi plan rasta predstavlja i veoma snažan poticaj da se ekonomski otvore vrata, ali i da se zatraži otvaranje granica među zemaljama Zapadnog Balkana, ali i da se izvrše neophodne reforme, stava je Admir Čavalić, ekonomski analitičar:

„Ako domaće vlasti, odnosno regionalne, ispune određene reforme, prije svega, po pitanju ekonomije, onda mogu očekivati značajna EU sredstva. Ako ne, onda ostaju bez sredstava. Možda to i treba biti pravi pristup, no vidjet ćemo koliko će sve strane biti dosljedne u primjeni navedenog.“

Novim Planom za Zapadni Balkan Evropska komisija skreće pažnju da zemlje regiona, paralelno sa približavanjem Uniji, trebaju brzo pojačati međusobnu saradnju i ostvariti ciljeve zajedničkog regionalnog tržišta. Takođe, one bi trebale da ubrzaju proces reformi, posebno u oblasti reda i zakona. Uz to, ako Zapadni Balkan iskoristi mogućnosti ovog Plana, istovremeno će ubrzati put ka Evropskoj uniji. Zbog toga je hitnost provođenja zadatih reformi neupitna.